"Geopolitika oduvijek uslovljava historijske narative i pamćenje"

Dr. SVJETLANA NEDIMOVIĆ - društveno-politička organizatorka i aktivistkinja [Bosna i Hercegovina]

GENERACIJA PROŽIVLJENE HISTORIJE

Rat ne završava prekidom sukoba. Preživjeli ga nastavljaju nositi duboko u sebi. Način na koji se poslijeratno društvo odnosi prema ratu utiče na pojedince i oblikuje transgeneracijsko pamćenje.

• Kako je generacija koja je živjela u BiH i regiji tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji – a posebno tokom genocida u Srebrenici – u proteklih 30 godina doživjela i oblikovala ovu historiju: kroz lična sjećanja, promišljanja, ali i kroz narative u medijima, filmovima, knjigama, udžbenicima i ritualima sjećanja?

"Usudila bih se reći, maksimalno friziranje u svrhu viktimizacije. Sve slabiji kreativni naboj, politička imaginacija nikakva, a kritički odmak je bio prisutniji tokom rata I neposredno poslije nego sad. Dominira potpuno jalovo, a plitko jahanje na vlastitoj patnji koja se ponajviše doživaljava kao temelj za moralnu superiornost i posljedično, društvenu inerciju."

DINAMIKA TRANSGENERACIJSKOG PAMĆENJA (1995–2025.)

Društvo u BiH i dalje je obilježeno ratnim traumama. Prevladavajuće etnonacionalne politike drže građane u strahu, pod stalnom prijetnjom novog rata – radi vlastitih interesa. Politika je instrumentalizovala traumu.

• Kako su – i da li su – generacije iz BiH i regije koje su proživjele ratove u bivšoj Jugoslaviji, posebno događaje iz 1995. godine, i generacija rođena te iste godine oblikovale međusobno razumijevanje prošlosti? Koliko su njihova gledišta danas usklađena – a u čemu se razlikuju?

"Strahovi na koje se svakodnevno nailazi, osim možda u generacijama trećeg doba, daleko su više egzistencijalni i to se proteže od onih u ranim dvadesetim do onih pred penziju. Što se ratova tiče, ekstremizam se čini izraženijim među ovim mlađima."

REGIONALNA BUDUĆNOST: TRANSGENERACIJSKO PAMĆENJE, NASLJEĐE ILI TRAUMA (2025–2055.)

Trideset godina nakon rata, etnički identitet i dalje nadvladava građanski. U poslijeratnom društvu, struktura etnonacionalno podijeljenog prostora često onemogućava građanske inicijative, jer im se automatski pripisuje etnički predznak.

• Kako bi politički, društveni, obrazovni i kulturni razvoj u Bosni i Hercegovini – i šire u regiji – mogao utjecati na to kako će se transgeneracijsko pamćenje u narednih 30 godina čuvati, reinterpretirati ili negirati?

"Dese li se neke društvene promjene uslijed zatvaranja granica u EU, odnosno organizovanje ljudi za otpor kako domaćim tako i stranim elitama, možda će se stvoriti uslovi za radikalnu reinterpretaciju historije. Bez toga, nastavit će se utabanim stazama festivalizacije i komercijalizacije prošlosti."

GLOBALNA BUDUĆNOST: TRANSGENERACIJSKO PAMĆENJE, RAVNODUŠNOST ILI REVIZIONIZAM (1995 - 2025 - 2055.)

U savremenom svijetu, geopolitika ubrzano uslovljava historijske narative i transgeneracijsko pamćenje – otvoreno trgujući uticajem u konfliktima i izborima strana kroz dnevno-politički revizionizam.

• Kako bi globalni politički poremećaji, konfliktni međunarodni historijski narativi i promjenjive norme o pravdi i ljudskim pravima mogli oblikovati načine na koje će se u narednih 30 godina prenositi, osporavati ili prešućivati znanje o ratnim događanjima iz BiH i regije kroz generacije?

"Geopolitika oduvijek uslovljava historijske narative i pamćenje. Balkanski prostor je trenutno sirovinski zanimljiv tako da će ekonomski pritisak potirati prošlost ukoliko nije upotrebljiva za kolonijalističke pretenzije."



Mišljenja i uvidi izneseni u ovom tekstu odražavaju isključivo stavove autora. Ove priloge objavljujemo s namjerom da potaknemo promišljanje i otvorimo prostor za različita viđenja, na temu Transgeneracijskog pamćenja u Bosni i Hercegovini i regionu.