"Politička tumačenja prošlosti su crno-bijela u svojoj isključivosti"

ZLATKO DIZDAREVIĆ - novinar, pisac [Bosna i Hercegovina]

GENERACIJA PROŽIVLJENE HISTORIJE

Rat ne završava prekidom sukoba. Preživjeli ga nastavljaju nositi duboko u sebi. Način na koji se poslijeratno društvo odnosi prema ratu utiče na pojedince i oblikuje transgeneracijsko pamćenje.

• Kako je generacija koja je živjela u BiH i regiji tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji – a posebno tokom genocida u Srebrenici – u proteklih 30 godina doživjela i oblikovala ovu historiju: kroz lična sjećanja, promišljanja, ali i kroz narative u medijima, filmovima, knjigama, udžbenicima i ritualima sjećanja?

"Najnovija i poslijeratna realnost nas uči da je prevashodni odnos generacije o kojoj se ovdje radi, spram događanja u minulom ratu, stvaran primarno na vlastitim iskustvima i iskustvima sredine u kojoj je to vrijeme ostavilo tragove. Potom, godinama kasnije, tragom sve kontroverznijih tumačenja tih događanja u politici i javnosti unaokolo, taj odnos se svodio na relativno površno praćenje i gubitak volje i spremnosti za naknadna komentiranja, objašnjavanja i prosuđivanju tih događanja u medijima, filmovima, knjigama i udžbenicima. Mnogi ciljani, a različiti interesi politike u tim objašnjavanjima slabili su interes svjedoka svega toga za naknadna pojašnjavanja, ostavljajući sve tek u vlastitim sjećanjima i zaključcima."

GENERACIJA ROĐENA U HISTORIJI (ONI KOJI SU ROĐENI 1995. GODINE)

Trideset godina poslije, ponovo svjedočimo oblikovanju historije usred političkih manipulacija narativima. Zato se od nas traži da transgeneracijsko pamćenje nosi kulturu sjećanja i odgovornosti prema istini – u ime budućih generacija koje moraju učiti kako se gradi i čuva mir.

• Kako danas generacija rođena u godini genocida u Srebrenici razumije ovu historiju? I na koji je način odrastanje u njenom naslijeđu oblikovalo njihov osjećaj identiteta, sjećanja i odgovornosti?

"Današnje generacije, u zavisnosti od mjesta odrastanja, vaspitanja i školovanja imaju, uglavnom a) sve manje interesa za događanja iz ratnih godina na prostorima bivše Jugoslavije i b) živeći u različitim sredinama imaju i kroz zvanična javna tumačenja, i kroz medije i udžbenike, formirane različite narative tim povodom. Striktno politička tumačenja prošlosti su – u ovisnosti od sredine i političkih ciljeva – izrazito crno-bijela u svojoj isključivosti, dok mediji, filmovi, kulturne manifestacije, literatura autora pojedinaca nerijetko izaziva reakciju mladih koji kažu: 'Pa nismo prije ovoga imali pojma kako je to sve bilo i kakvi ste (vi stariji) ustvari bili...'"

DINAMIKA TRANSGENERACIJSKOG PAMĆENJA (1995–2025.)

Društvo u BiH i dalje je obilježeno ratnim traumama. Prevladavajuće etnonacionalne politike drže građane u strahu, pod stalnom prijetnjom novog rata – radi vlastitih interesa. Politika je instrumentalizovala traumu.

• Kako su – i da li su – generacije iz BiH i regije koje su proživjele ratove u bivšoj Jugoslaviji, posebno događaje iz 1995. godine, i generacija rođena te iste godine oblikovale međusobno razumijevanje prošlosti? Koliko su njihova gledišta danas usklađena – a u čemu se razlikuju?

"Velike i radikalne razlike u vezi sa svim onim što je minula ratna prošlost dala, tamo gdje su nastajale i tokom rata i poslije njega stvarane su za javnost, uglavnom, programski i ciljano pod utjecajem politika i zvaničnih institucija u najčešće različitim nacionalnim sredinama, manje ili više "očišćenim" aktuelnim politikama. Iz istih tih razloga, sprečavaju se, koliko je god moguće, i oni pojedinačni, grupni i institucionalni pokušaji usklađivanja najčešće ozbiljnih razlika u tumačenju te prošlosti. Kao ilustracija ove činjenice može poslužiti poređenje udžbenika historije u različitim, dominantno nacionalno formatiranim sredinama u BiH."

REGIONALNA BUDUĆNOST: TRANSGENERACIJSKO PAMĆENJE, NASLJEĐE ILI TRAUMA (2025–2055.)

Trideset godina nakon rata, etnički identitet i dalje nadvladava građanski. U poslijeratnom društvu, struktura etnonacionalno podijeljenog prostora često onemogućava građanske inicijative, jer im se automatski pripisuje etnički predznak.

• Kako bi politički, društveni, obrazovni i kulturni razvoj u Bosni i Hercegovini – i šire u regiji – mogao utjecati na to kako će se transgeneracijsko pamćenje u narednih 30 godina čuvati, reinterpretirati ili negirati?

"Mogao bi utjecati na kapitalan način kada bi se uspio postići idealno zamišljen, a nikada realizirani projekat organizacije i funkcioniranja države i društva BiH u cilju primarno zajedničkih interesa – uz sva uvažavanja i specifičnosti stanovnika cijele države – što je danas, nažalost, potpuno drugačije od realnosti. A ona je, dominantno na političkom nivou ciljana: poraziti "drugoga", a ne sa njim kroz punu saradnju tražiti i usklađivati zajedničke interese. Na tom terenu će i transgeneracijsko pamćenje u narednih 30 godina potpuno, pa i do kraja uzajamno udaljiti današnje generacije sa ovih prostora."

GLOBALNA BUDUĆNOST: TRANSGENERACIJSKO PAMĆENJE, RAVNODUŠNOST ILI REVIZIONIZAM (1995 - 2025 - 2055.)

U savremenom svijetu, geopolitika ubrzano uslovljava historijske narative i transgeneracijsko pamćenje – otvoreno trgujući uticajem u konfliktima i izborima strana kroz dnevno-politički revizionizam.

• Kako bi globalni politički poremećaji, konfliktni međunarodni historijski narativi i promjenjive norme o pravdi i ljudskim pravima mogli oblikovati načine na koje će se u narednih 30 godina prenositi, osporavati ili prešućivati znanje o ratnim događanjima iz BiH i regije kroz generacije?

"Utjecat će na načine sa poražavajućim posljedicama za nekada postojeće narative u odnosima sa kojima se živjelo i djelovalo. Strahote koje danas uzdrmavaju svijet poput, recimo, Palestine i Gaze, nalaze se bezmalo u nezamislivim zločinima i genocidom, prevashodno nad civilima tamo, koliko i u "legaliziranju" svjetske šutnje tim povodom. Jad i bijeda svjetskog "sistema pravde" u nereagiranju konkretnim akcijama na sve čemu svjedočimo, korak po korak postaje svakodnevna realnost ugrađena u način ponašanja i razmišljanja generacija koje dolaze."



Mišljenja i uvidi izneseni u ovom tekstu odražavaju isključivo stavove autora. Ove priloge objavljujemo s namjerom da potaknemo promišljanje i otvorimo prostor za različita viđenja, na temu Transgeneracijskog pamćenja u Bosni i Hercegovini i regionu.