Desetljećima nakon genocida u Srebrenici, činjenice su i dalje osporene – ne zato što nema dokaza, već zato što etno-nacionalistički interesi ovise o njihovom iskrivljavanju. Širom bivše Jugoslavije manipulacija historijom postala je politički instrument, a rat interpretacija ne prestaje. U tom kontekstu, način na koji čuvamo, podučavamo i prenosimo znanje o onome što se dogodilo definira naš odgovor na reviziju historije.
Ovo je treće i posljednje izdanje "Modula prijenosa znanja" posvećeno Srebrenici, koja objedinjuje činjenice, sjećanje i kulturu znanja. Dok je prvo izdanje, "Mapiranje genocida", utvrdilo činjenice i hronologiju o genocidu u Srebrenici u julu 1995., a drugo izdanje, "Transgeneracijsko pamćenje", ispitivalo kako se ta historija prenosi, iskrivljuje i osporava kroz generacije, ovo izdanje spaja oboje. "Kultura znanja" izgrađena je na jednom jedinom uvjerenju: da činjenice i sjećanje nisu odvojene obaveze – oni su međusobno povezani.
Ovaj modul predstavlja dva tematska stuba kao odgovor na reviziju historije. Prvi modul, "Činjenice i dokazi", oslanja se na stručna predavanja kako bi obradio ključne teme: historijski kontekst; rekonstrukcija i mapiranje genocida u Srebrenici; namjera i poricanje; uloga međunarodne zajednice; i postgenocidno društvo. Drugi modul, "Transgeneracijsko pamćenje", okuplja 24 istaknuta glasa iz bivše Jugoslavije koji odgovaraju na pet pažljivo postavljenih pitanja o tome kako se sjećanje prenosi s jedne generacije na drugu, koji uslovi oblikuju taj prenos i kako ono nastavlja utjecati na savremeno društvo.
Zajedno predstavljaju odgovor na revizionizam, poricanje i stalnu političku manipulaciju historijom u Bosni i Hercegovini i široj regiji. Oni odražavaju tri generacije: one koji su proživjeli rat i još uvijek se suočavaju s naslijeđem neriješene pravde; oni koji su rođeni 1995. na kraju rata i koji su odrasli u društvu koje je često poricalo ili iskrivljavalo ono što se dogodilo; i oni koji su rođeni 2025. godine, na tridesetu godišnjicu genocida. Šta će ova generacija znati u narednim desetljećima i kako će to spoznati, ovisit će o tome kako definiramo, strukturiramo i prioritiziramo transgeneracijsko pamćenje.
FAMA Metodologija od 2010. godine pristupa temi genocida u Srebrenici kao dugoročnom obrazovnom angažmanu. Ovo izdanje je strukturirani alat za obrazovanje, promišljanje i kritički angažman, namijenjen studentima, obrazovnim institucijama, bibliotekama, istraživačkim centrima, novinarima i javnosti. U prostoru u kojem se nastavlja rat interpretacija, naša predanost činjenicama i kulturi znanja ostaje nepromijenjena.