| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
3.8.
Ljudska prava
Indeks prikazuje u kojoj mjeri su ljudi slobodni od nasilja i prisile vlade, zaštićeni pravima vlasništva i sposobni da ostvaruju slobode kretanja, vjere, izražavanja i udruživanja.
Skala: od 0 do 1 (viša = jača zaštita ljudskih prava).
Pravac promjene
LJUDSKA PRAVA SU ZNAČAJNO POBOLJŠANA, ALI NISU KONSOLIDOVANA
Indeks pokazuje da je zaštita ljudskih prava u Bosni i Hercegovini značajno poboljšana u odnosu na početni nivo iz 1995. godine, ali nije dosljedno ili trajno ojačana. Najznačajniji porast dešava se između 1995. i ranih 2000-ih, kada rezultati naglo rastu i dostižu najviši nivo. Od sredine 2000-ih do ranih 2010-ih, vrijednosti ostaju relativno stabilne u ovom povišenom rasponu, što označava najpovoljniji period u seriji. Međutim, nakon 2015. godine, indeks je počeo postepeno padati, sa primjetnim padovima početkom 2020-ih. Iako nivo iz 2024. godine ostaje znatno iznad neposredne poslijeratne početne tačke, jasno je da je ispod vrhunca postignutog tokom 2000-ih. Sveukupno, putanja odražava značajne rane uspjehe, praćene dugim periodom stagnacije i blagog pogoršanja, umjesto kontinuiranog poboljšanja.
Svjetski rang
U poređenju sa svim geografskim entitetima navedenim u Indeksu
| 1995. | 2024. | ||
| 0.408 | 0.811 | ||
| #137 od 176 | #71 od 179 |
| Evropa | Svijet | ||
| 1995. | 2024. | 1995. | 2024. |
| 0.865 | 0.758 | 0.581 | 0.538 |
Napomena: Prosjeci usklađeni s populacijom za Evropu i svijet.
Regionalni rang
U poređenju sa šest zemalja bivše Jugoslavije i Albanijom
| Država | 1995. | 2024. |
|
Albanija Bosna i Hercegovina Crna Gora Hrvatska Kosovo Sjeverna Makedonija Slovenija Srbija |
0,755 0,408 /// 0,625 /// 0,730 0,939 0,542 |
0,876 0,811 0,896 0,899 0,811 0,803 0,899 0,770 |
Napomena: Godine 1995. Crna Gora, Srbija i Kosovo bile su dio Savezne Republike Jugoslavije.
1995. (najviši → najniži): Slovenija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina.
2024. (najviši → najniži): Slovenija/Hrvatska, Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina/Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija.
Zaključak
Zaštita ljudskih prava u Bosni i Hercegovini naglo je poboljšana nakon rata, stabilizirala se više od decenije, a od tada blago slabi, ostavljajući vrijednosti iz 2024. iznad početnih, ali ispod vrhunca ostvarenog sredinom 2000-ih.
Izvor: V-Dem (2025) – obrada: Our World in Data.