| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
3.13.
Stopa nezaposlenosti
Stopa nezaposlenosti mjeri udio radne snage koja nema posao, ali aktivno traži posao i može uskoro početi sa radom.
Skala: Indikator prikazuje udio radne snage bez zaposlenja.
Pravac promjene
NEZAPOSLENOST JE ZNAČAJNO OPALA, ALI OSTAJE STRUKTURNO VISOKA
Nezaposlenost u Bosni i Hercegovini prati dug put pada od kasnih 1990-ih, ali je strukturno i dalje visoka. Stope su postepeno rasle od sredine 1990-ih do ranih 2000-ih, dostigavši vrhunac oko 2005. godine prije nego što su započele postepeni pad. Trend postaje oštriji nakon 2015. godine, s nezaposlenošću koja opada gotovo svake naredne godine i dostiže najniži nivo u posljednjem periodu sa raspoloživim podacima. Posmatrano tokom ključnih godišnjica Daytona, obrazac pokazuje sporo poboljšanje na početku, praćeno značajnijim smanjenjem u posljednjoj deceniji. Zajedno posmatrani, podaci ukazuju na značajan dugoročni pad, ali nivo nezaposlenosti danas i dalje odražava tržište rada koje se nije u potpunosti stabilizovalo od 1995. godine.
Svjetski rang
U poređenju sa svim geografskim entitetima navedenim u Indeksu
| 1995. | 2024. | ||
| 21.07 | 10.72 | ||
| #10 od 188 | #33 od 182 |
| Evropa | Svijet | ||
| 1995. | 2024. | 1995. | 2024. |
| 9.93 | 5.36 | 11.10 | 4.89 |
Napomena: Prosjeci usklađeni s populacijom za Evropu i svijet.
Regionalni rang
U poređenju sa šest zemalja bivše Jugoslavije i Albanijom
| Država | 1995. | 2024. |
|
Albanija Bosna i Hercegovina Crna Gora Hrvatska Kosovo Sjeverna Makedonija Slovenija Srbija |
14,60 21,07 30,29 10,10 /// 35,60 7,15 13,40 |
10,25 10,72 14,10 5,23 /// 13,41 3,35 7,39 |
Napomena: Godine 1995. Crna Gora, Srbija i Kosovo bile su dio Savezne Republike Jugoslavije.
1995. (najviši → najniži): Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Albanija, Hrvatska, Srbija.
2024. (najviši → najniži): Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Albanija, Hrvatska, Slovenija.
Zaključak
Uprkos jasnom poboljšanju, Bosna i Hercegovina i dalje završava period sa jednom od najviših stopa nezaposlenosti u regiji, što naglašava tržište rada koje se bori da se potpuno oporavi tri decenije nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Izvor: ILO Modelled Estimates and Projections database (ILOEST) – ILOSTAT, via World Bank (2025) – obrada: Our World in Data.