| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
3.24.
Medijalna dob
Medijalna dob dijeli stanovništvo u dvije jednake grupe, sa podjednakim brojem starijih i mlađih osoba. Buduće projekcije zasnivaju se na scenariju UN-a.
Skala: Više vrijednosti označavaju veću medijalnu starost.
Pravac promjene
STANOVNIŠTVO JE POSTEPENO STARILO TOKOM TRI DECENIJE
Podaci pokazuju jasan i neprekinut rast medijalne dobi u Bosni i Hercegovini od 1995. do 2025. godine. Počevši sa nešto više od 32 godine sredinom 1990-ih, medijalna dob ostaje relativno stabilna do kasnih 1990-ih prije nego što uđe u period dosljednog, postepenog rasta tokom 2000-ih. Tempo starenja se blago ubrzava nakon 2010. godine, pri čemu svaki petogodišnji interval dodaje otprilike jednu do dvije godine medijalnoj starosti. Do 2020. godine, zemlja premašuje 43 godine, a projekcije za 2025. postavljaju medijalnu dob na oko 45,7 godina. Ovaj stalni rast odražava trajne demografske pritiske: niski fertilitet, odlazak mlađih generacija i produženu dugovječnost. Zajedno, ove sile dovode do dugoročnog pomaka ka starijem populacionom profilu sa manje mladih koji ulaze u radno sposobnu bazu.
Svjetski rang
U poređenju sa svim geografskim entitetima navedenim u Indeksu
| 1995. | 2025. | ||
| 32.10 | 45.71 | ||
| #50 od 237 | #17 od 237 |
| Evropa | Svijet | ||
| 1995. | 2025. | 1995. | 2025. |
| 35.00 | 42.70 | 23.98 | 30.86 |
Napomena: Prosjeci usklađeni s populacijom za Evropu i svijet.
Regionalni rang
U poređenju sa šest zemalja bivše Jugoslavije i Albanijom
| Država | 1995. | 2025. |
|
Albanija Bosna i Hercegovina Crna Gora Hrvatska Kosovo Sjeverna Makedonija Slovenija Srbija |
24,83 32,10 30,59 36,79 21,58 29,52 35,02 37,60 |
37,26 45,71 39,97 45,25 32,64 41,03 44,65 44,39 |
Napomena: Godine 1995. Crna Gora, Srbija i Kosovo bile su dio Savezne Republike Jugoslavije.
1995. (najviši → najniži): Srbija, Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija, Kosovo.
2025. (najviši → najniži): Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija, Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Albanija, Kosovo.
Zaključak
Do 2025. godine, demografska struktura Bosne i Hercegovine bit će čvrsto obilježena progresivnim starenjem, što ukazuje na rastuće pritiske na tržište rada, sisteme socijalne zaštite i dugoročnu ekonomsku otpornost.
Izvor: UN, World Population Prospects.