| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
3.21.
Broj iseljenika
Na osnovu izvora podataka – Odjela za populaciju Ujedinjenih nacija – međunarodni migrant je osoba koja živi godinu dana ili duže u zemlji koja nije ona u kojoj je rođena. To znači da se mnogi strani radnici i međunarodni studenti računaju kao migranti. Pored toga, UN smatra izbjeglice, a u nekim slučajevima i njihove potomke, međunarodnim migrantima.
Skala: Broj ljudi koji su rođeni u jednoj zemlji, ali sada žive u drugoj zemlji.
Pravac promjene
EMIGRACIJA JE OBILJEŽILA PUT ZEMLJE
Broj ljudi rođenih u Bosni i Hercegovini, ali koji žive u inostranstvu, pokazuje jasan obrazac zemlje sa velikom dijasporom. Od vrhunca 1995. godine, svjedočimo postepenom padu jer su se neke izbjeglice vratile kući. Ti obrasci su stagnirali oko 2005. godine i ostali su nepromijenjeni deset godina. Međutim, nakon 2015. godine svjedočimo trajnom porastu iseljavanja, pri čemu svaka naredna godina doprinosi ukupnom broju. Nema značajnih padova tokom tog perioda; umjesto toga, podaci odražavaju kontinuirano kretanje prema van oblikovano političkom neizvjesnošću, ekonomskim faktorima, mobilnošću radne snage i dugoročnim demografskim pritiscima. Ako se ova stopa emigracije nastavi, zemlja će premašiti svoj vrhunac iz 1995. godine.
Svjetski rang
U poređenju sa svim geografskim entitetima navedenim u Indeksu
| 1995. | 2024. | ||
| 1,705,561 | 1,608,324 | ||
| #22 od 238 | #51 od 237 |
| Evropa | Svijet | ||
| 1995. | 2024. | 1995. | 2024. |
| 49,850,200 | 61,061,575 | 149,554,994 | 281,955,848 |
Napomena: Prosjeci usklađeni s populacijom za Evropu i svijet.
Regionalni rang
U poređenju sa šest zemalja bivše Jugoslavije i Albanijom
| Država | 1995. | 2024. |
|
Albanija Bosna i Hercegovina Crna Gora Hrvatska Kosovo Sjeverna Makedonija Slovenija Srbija |
394.084 1.705.561 106.877 1.056.934 /// 411.470 124.463 428.537 |
1.216.628 1.608.324 90.678 826.166 /// 534.616 78.808 963.307 |
Napomena: Godine 1995. Crna Gora, Srbija i Kosovo bile su dio Savezne Republike Jugoslavije.
1995. (najviši → najniži): Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Slovenija, Crna Gora.
2024 (najviši → najniži): Bosna i Hercegovina, Albanija, Srbija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Slovenija.
Zaključak
Zajedno posmatrani, podaci pokazuju da se iseljavanje iz Bosne i Hercegovine nije samo održalo, već se akumuliralo tokom vremena, ostavljajući zemlju sa stalno rastućom dijasporom i bez naznaka strukturnog preokreta u ukupnom odlivu stanovništva.
Izvor: United Nations Department of Economic and Social Affairs (2024).