| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
3.15.
Udio proizvodnje u BDP-u
Proizvodnja obuhvata jedinice koje se bave fizičkom ili hemijskom transformacijom materijala, supstanci ili komponenti u nove proizvode.
Skala: Više vrijednosti ukazuju na veći udio proizvodnje u BDP-u.
Pravac promjene
ULOGA PROIZVODNJE VARIRALA JE TOKOM TRI DECENIJE
Doprinos proizvodnje ekonomiji Bosne i Hercegovine pokazuje promjenjivu dinamiku. Nakon što se sredinom 1990-ih krenulo iz relativno snažne pozicije, udio proizvodnje u BDP-u opao je početkom 2000-ih, nakon čega je ušao u produženi uzlazni trend. Od 2010-ih nadalje, trend je postao nesumnjivo pozitivan, sa udjelom proizvodnje u BDP-u koji je iz godine u godinu rastao, sve dok nije ponovo počeo padati 2023. godine. Posmatrano kroz referentne godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, obrazac ostaje dosljedan: proizvodna baza varira i postepeno se mijenja tokom cijelog perioda. Zajedno posmatrani, podaci ukazuju na promjene u dinamici proizvodnje, sa usponima i padovima, ostavljajući današnji udio gotovo na istom nivou kao 1995. godine.
Svjetski rang
U poređenju sa svim geografskim entitetima navedenim u Indeksu
| 1995. | 2024. | ||
| 11.43 | 11.57 | ||
| #95 od 151 | #64 od 130 |
| Evropa | Svijet | ||
| 1995. | 2024. | 1995. | 2024. |
| 17.66 | 13.28 | /// | 15.11 |
Napomena: Prosjeci usklađeni s populacijom za Evropu i svijet.
Regionalni rang
U poređenju sa šest zemalja bivše Jugoslavije i Albanijom
| Država | 1995. | 2024. |
|
Albanija Bosna i Hercegovina Crna Gora Hrvatska Kosovo Sjeverna Makedonija Slovenija Srbija |
5,77 11,43 /// 18,36 /// 18,66 21,38 25,04 |
6,16 11,57 /// 10,77 13,07 13,46 19,22 /// |
Napomena: Godine 1995. Crna Gora, Srbija i Kosovo bile su dio Savezne Republike Jugoslavije.
1995. (najviši → najniži): Srbija, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija.
2024. (najviši → najniži): Slovenija, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Albanija.
Zaključak
Tokom proteklih 30 godina, Bosna i Hercegovina je doživjela promjenjivu zaposlenost u proizvodnji, sa značajnim dobicima i gubicima, da bi se na kraju gotovo vratila na početnu tačku.
Izvor: World Bank and OECD national accounts (2025) – obrada: Our World in Data.