| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
3.19.
Doznake iz inostranstva
Novac koji šalju ili donose iseljenici odnosi se na doznake koje je neka zemlja primila ove godine.
Skala: Novac koji iseljenici šalju ili donose kao procenat BDP-a.
Pravac promjene
DOZNAKE SU NAGLO OPALE OD KASNIH 1990-IH
Udio doznaka u BDP-u bio je izuzetno visok krajem 1990-ih, što odražava poslijeratno raseljavanje, veliki odljev dijaspore i veliku ovisnost o prihodima ostvarenim u inostranstvu. Nakon 1998. godine, udio je brzo opao, a do ranih 2000-ih pao je za više od polovine kako je Bosna i Hercegovina odmakla od neposredne postkonfliktne faze i kako je započela domaća ekonomska stabilizacija. Tokom 2000-ih i 2010-ih, doznake su nastavile opadati, iako sporijim tempom, stabilizirajući se na niskim jednocifrenim nivoima sa samo manjim godišnjim oscilacijama. Najnovija decenija pokazuje umjerene varijacije, ali nema povratka na povišene razine vrijednosti iz kasnih 1990-ih. Posmatrano kroz ključne godine, obrazac je stalan - dugoročan pad od vrlo visoke osnove do strukturno nižeg, stabilnijeg raspona.
Svjetski rang
U poređenju sa svim geografskim entitetima navedenim u Indeksu
| 1998. | 2024. | ||
| 48.19 | 11.02 | ||
| #2 od 147 | #16 od 103 |
| Evropa | Svijet | ||
| 1998. | 2024. | 1998. | 2024. |
| 0.45 | 0.77 | 0.36 | 0.72 |
Napomena: Prosjeci usklađeni s populacijom za Evropu i svijet.
Regionalni rang
U poređenju sa šest zemalja bivše Jugoslavije i Albanijom
| Država | 1998. | 2024. |
|
Albanija Bosna i Hercegovina Crna Gora Hrvatska Kosovo Sjeverna Makedonija Slovenija Srbija |
19,38 48,19 /// 2,32 /// 1,67 1,01 /// |
8,36 11,02 10,59 7,28 /// 2,74 1,17 /// |
Napomena: Godine 1995. Crna Gora, Srbija i Kosovo bile su dio Savezne Republike Jugoslavije.
1998. (najviši → najniži): Bosna i Hercegovina, Albanija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Slovenija.
2024. (najviši → najniži): Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Slovenija
Zaključak
Tokom posljednje četvrtine stoljeća, doznake su se pomjerile sa dominantne poslijeratne ekonomske žile kucavice na skroman, stalan priliv koji više ne igra značajnu ulogu kao nekada.
Izvor: World Bank staff estimates based on IMF and OECD data (2025) – obrada: Our World in Data.