| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
3.10.
Sloboda izražavanja
Centralna procjena u kojoj mjeri ljudi mogu raspravljati o političkim pitanjima kod kuće i u javnoj sferi, u kojoj mjeri su štampa i mediji slobodni i mogu predstavljati različite političke perspektive, te procjena slobode akademskog i kulturnog izražavanja.
Skala: 0 do 1 (veće vrijednosti = više slobode).
Pravac promjene
SLOBODA IZRAŽAVANJA JE RANO PORASLA, ZADRŽALA JE SMJER NAKON ČEGA JE DOŽIVJELA POSTEPENI PAD
Indeks pokazuje da je sloboda izražavanja u Bosni i Hercegovini naglo porasla između 1995. i ranih 2000-ih. Počevši od niskog nivoa 1995. godine, vrijednosti su brzo rasle krajem 1990-ih i stabilizirale se na najvišoj tački otprilike od 2000. do kasnih 2000-ih. Ovaj period predstavlja najjaču i najtrajniju fazu slobode izražavanja. Gotovo petnaest godina trend se održavao. Iako indeks ostaje iznad vrijednosti zabilježenih neposredno nakon rata, on više ne dostiže vrhunac ranih 2000-ih. Do 2024. godine, sloboda izražavanja je jasno ispod svog najjačeg perioda, što ukazuje na rane pozitivne pomake, praćene dugoročnim ublažavanjem umjesto trajnom konsolidacijom.
Svjetski rang
U poređenju sa svim geografskim entitetima navedenim u Indeksu
| 1995. | 2024. | ||
| 0.351 | 0.653 | ||
| #136 od 176 | #104 od 178 |
| Evropa | Svijet | ||
| 1995. | 2024. | 1995. | 2024. |
| 0.884 | 0.693 | 0.614 | 0.488 |
Napomena: Prosjeci usklađeni s populacijom za Evropu i svijet.
Regionalni rang
U poređenju sa šest zemalja bivše Jugoslavije i Albanijom
| Država | 1995. | 2024. |
|
Albanija Bosna i Hercegovina Crna Gora Hrvatska Kosovo Sjeverna Makedonija Slovenija Srbija |
0,766 0,351 /// 0,496 // 0,657 0,941 0,345 |
0,698 0,653 0,808 0,786 0,767 0,662 0,735 0,425 |
Napomena: Godine 1995. Crna Gora, Srbija i Kosovo bile su dio Savezne Republike Jugoslavije.
1995. (najviši → najniži): Slovenija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija.
2024. (najviši → najniži): Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Slovenija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Srbija.
Zaključak
Sloboda izražavanja u Bosni i Hercegovini značajno se poboljšala nakon 1995. godine, ali je kasnije oslabila, ostavljajući vrijednosti iz 2024. godine višim od početne godine, ali primjetno ispod vrhunca dostignutog početkom 2000-ih.
Izvor: V-Dem (2025) – obrada: Our World in Data.