| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
3.12.
Učešće žena na tržištu rada
Udio žena u radno sposobnoj dobi (15+) koje su ekonomski aktivne (zaposlene ili nezaposlene). Stopa učešća u radnoj snazi pokazuje udio radno sposobnih osoba koje su ili zaposlene (rade za platu ili profit) ili nezaposlene (ne rade, ali aktivno traže posao i dostupne su za početak rada).
Skala: Indikator prikazuje udio stanovništva koje je ekonomski aktivno.
Pravac promjene
UČEŠĆE ŽENA U RADNOJ SNAZI JE POSTEPENO OPALO
Učešće žena u radnoj snazi u Bosni i Hercegovini pokazuje spor, ali perzistentan pad od 1995. godine. Nakon što je započelo na relativno visokom nivou, učešće se stabiliziralo oko ranih 2000-ih, nakon čega je od 2010. godine počeo postepeni pad. Podaci indeksa pokazuju da je najizraženiji pad zabilježen nakon 2015. godine, bez znakova oporavka u godinama koje su uslijedile, sve do blagog oporavka 2023. godine. Čak i kada se posmatraju tokom ključnih godišnjica Daytona, nivoi padaju postepeno pri svakoj prekretnici, što ukazuje na dugoročne strukturne prepreke, a ne kratkoročne fluktuacije. Posmatrajući ih zajedno, podaci sugerišu da se učešće žena na tržištu rada postepeno smanjivalo tokom posljednje tri decenije.
Svjetski rang
U poređenju sa svim geografskim entitetima navedenim u Indeksu
| 1995. | 2024. | ||
| 40.34 | 39.44 | ||
| #137 od 187 | #154 od 183 |
| Evropa | Svijet | ||
| 1995. | 2024. | 1995. | 2024. |
| 47.94 | 51.29 | 50.99 | 51.75 |
Napomena: Prosjeci usklađeni s populacijom za Evropu i svijet.
Regionalni rang
U poređenju sa šest zemalja bivše Jugoslavije i Albanijom
| Država | 1995. | 2024. |
|
Albanija Bosna i Hercegovina Crna Gora Hrvatska Kosovo Sjeverna Makedonija Slovenija Srbija |
51,52 40,34 42,46 45,38 /// 42,73 51,56 46,86 |
53,51 39,44 41,36 47,02 /// 41,69 53,25 49,94 |
Napomena: Godine 1995. Crna Gora, Srbija i Kosovo bile su dio Savezne Republike Jugoslavije.
1995. (najviši → najniži): Slovenija, Albanija, Srbija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina.
2024. (najviši → najniži): Albanija, Slovenija, Srbija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina.
Zaključak
Učešće žena u radnoj snazi u Bosni i Hercegovini stalno opada od 1995. godine, a iako su dinamike postepene, one ne šalju ohrabrujuće signale.
Izvor: ILO Modelled Estimates and Projections database (ILOEST) – ILOSTAT, via World Bank (2025) – obrada: Our World in Data.