| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
3.27.
Godišnje emisije CO₂
Emisije ugljičnog dioksida (CO₂) iz fosilnih goriva i industrije. Promjene u korištenju zemljišta nisu uključene. Ovi podaci se zasnivaju na teritorijalnim emisijama, tj. emisijama nastalim unutar granica zemlje, ali ne i onim od uvozne robe.
Skala: Godišnje ukupne emisije ugljičnog dioksida (CO₂) mjerene u tonama.
Pravac promjene
EMISIJE SU NAGLO PORASLE DO VRHUNCA 2012. GODINE, A ZATIM SE STABILIZOVALE NA VISOKOJ RAZINI
Emisije CO₂ u Bosni i Hercegovini naglo su porasle od sredine 1990-ih, sa relativno skromnih poslijeratnih nivoa na održivi godišnji rast do ranih 2000-ih. Najbrža ekspanzija dogodila se između 1998. i 2003. godine, jer su potrošnja energije, industrijski oporavak i povećana proizvodnja električne energije povećali emisije. Nakon kratkog perioda sporijeg rasta, dogodio se još jedan snažan pomak prema gore od 2008. do 2012. godine, kulminirajući najvišim emisijama zabilježenim u cijeloj seriji. Nakon ovog vrhunca, emisije su se blago smanjile, ali su ostale visoke, fluktuirajući u uskom rasponu tokom sredine 2010-ih i ranih 2020-ih, umjesto da se odlučno preokrenu. Do 2023. godine, emisije Bosne i Hercegovine bile su nešto ispod maksimuma iz 2011. godine, ali i dalje znatno veće od nivoa zabilježenih krajem 1990-ih i početkom 2000-ih, što ukazuje na strukturnu perzistenciju u energetskim i industrijskim sistemima s visokim udjelom ugljika.
Svjetski rang
U poređenju sa svim geografskim entitetima navedenim u Indeksu
| 1995. | 2023. | ||
| 3,402,028 | 20,179,128 | ||
| #115 od 217 | #89 od 217 |
| Evropa | Svijet | ||
| 1995. | 2023. | 1995. | 2023. |
| 6,423,223,300 | 4,993,221,000 | 23,532,083.000 | 37,791,570.000 |
Napomena: Prosjeci usklađeni s populacijom za Evropu i svijet.
Regionalni rang
U poređenju sa šest zemalja bivše Jugoslavije i Albanijom
| Država | 1995. | 2023. |
|
Albanija Bosna i Hercegovina Crna Gora Hrvatska Kosovo Sjeverna Makedonija Slovenija Srbija |
2.089.065 3.402.028 1.327.336 16.811.348 /// 7.925.232 15.354.244 39.140.836 |
5.144.279 20.179.128 2.328.379 17.524.080 8.376.729 7.448.824 11.328.390 42.357.788 |
Napomena: Godine 1995. Crna Gora, Srbija i Kosovo bile su dio Savezne Republike Jugoslavije.
1995. (najviši → najniži): Srbija, Hrvatska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Albanija, Crna Gora
2023. (najviši → najniži): Srbija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Albanija, Crna Gora
Zaključak
Zajedno posmatrano, dugoročni obrazac pokazuje da je Bosna i Hercegovina prešla sa niskih poslijeratnih emisija na plato sa visokim emisijama, bez trajnog silaznog prelaza, uprkos tome što je vrhunac prošao prije više od decenije.
Izvor: Global Carbon Budget (2024) – obrada: Our World in Data.