Dejton@30 u brojkama

Tri decenije nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, posljeratni kurs Bosne i Hercegovine postaje jasniji kad se ispituje i kroz podatke, a ne isključivo kroz narativ. Dejton@30 u brojkama objedinjuje 30 indeksa iz oblasti upravljanja, demokratije, društva, ekonomije, migracija, demografije, okoliša i povezanosti, nudeći strukturiran empirijski prikaz načina razvoja zemlje: gdje se napredovalo, gdje stagniralo, a gdje nazadovalo. Prateći dugoročne obrasce od 1995. godine do danas, ovi pokazatelji napretka zemlje otkrivaju i transformativne učinke i strukturna ograničenja implementacije mira.

Vrijednost ovog odjeljka leži u njegovom komparativnom luku. Dok su neka područja doživjela brza početna poboljšanja prije nego što su se stabilizirala ili nazadovala, druga pokazuju stalne, dugoročne napretke, a treća trajne, nikad prevladane slabosti. Cilj ovdje nije pružiti detaljnu interpretaciju, kakva je ponuđena u svakom indeksu, nego predstaviti koherentan narativni sažetak 30-godišnje priče koju pričaju podaci o BiH.

Metoda: Kako bismo dobili višedimenzionalnu sliku Bosne i Hercegovine nakon Dejtonskog sporazuma, indekse smo birali na osnovu njihove tematske relevantnosti i sposobnosti da predstave različite aspekte društva, pri čemu smo osigurali da svaki skup podataka obuhvati period od 1995. godine do posljednje godine za koju postoje podaci. Svi pokazatelji su preuzeti s platforme Our World in Data, odabrane zbog njene metodološke tačnosti, globalne standardizacije i kontinuiranog obuhvata vremenskih serija. Ovaj pristup nam je omogućio da promjene tokom tri decenije pratimo koristeći usklađene skupove podataka.

UPRAVLJANJE, KORUPCIJA I KVALITET DEMOKRATIJE

Indikatori upravljanja pokazuju posljeratni napredak kojem slijede duga stagnacija ili nazadovanje.

• Politička i pravosudna korupcija naglo su povećane nakon rata i otada su postojano visoke.
• Politička prava, izborna demokratija, građanske slobode i ljudska prava dostižu vrhunac sredinom 2000-ih, ali otada slabe.
• Politička polarizacija je opala rano, ali se na visokim, strukturno ukorijenjenim nivoima tokom kasnijih decenija stabilizovala.
• Političko osnaživanje žena stalno se poboljšava, ali i dalje ne ispunjava šire evropske standarde participacije.

MEDIJI, SLOBODA IZRAŽAVANJA I DRUŠTVENA PARTICIPACIJA

Nakon početnog otvaranja, građanski prostor se s vremenom sužava.

• Sloboda medija u početku jača, ali tokom 2010-ih i ranih 2020-ih stalno opada.
• Sloboda izražavanja slijedi istu putanju: nakon napretka ostvarenog na početku, slijedi stalno nazadovanje.
• Društveni angažman se postepeno smanjivao i sad je na najnižoj tački od 1995. godine.

TRŽIŠTE RADA I EKONOMSKA STRUKTURA

Ekonomski rast bez dubokih ili transformativnih strukturnih promjena.

• Učešće ženske radne snage postepeno opada, što signalizira obeshrabrujuće uslove na tržištu rada.
• Opšta stopa nezaposlenosti opada, ali je i dalje među najvišim u široj regiji.
• Zaposlenost u industriji kontinuirano opada, što odražava dugoročne i trajne obrasce deindustrijalizacije.
• Udio proizvodnje u BDP-u tokom decenija fluktuira, ali bez jasno izraženog uzlaznog trenda u strukturi.
• Doprinos poljoprivrede BDP-u stalno opada s diversifikacijom ekonomije izvan primarne proizvodnje.
• Otvorenost trgovine znatno se širi, čineći Bosnu i Hercegovinu globalno povezanijom i ovisnom o uvozu.
• BDP po glavi stanovnika konstantno raste, što predstavlja jedno od najpouzdanijih dugoročnih poboljšanja u zemlji.

MIGRACIJA, DIJASPORA I VANJSKO FINANSIRANJE

Visok stepen vanjske migracije, demografska konsolidacija i slabljenje ekonomske pomoći.

• Doznake, nakon rata dominantni izvora spasa, s vremenom postaju umjeren stabilan priliv.
• Strana pomoć za posljeratne masivne rekonstrukcije naglo pada na malu rezidualnu komponentu finansiranja.
• Iseljavanje stalno raste i dijaspora širi bez znakova dugoročnog obrata.
• Udio stanovništva rođenog u inostranstvu znatno je smanjen, što ukazuje na trajnu demografsku konsolidaciju.

DEMOGRAFSKA TRANSFORMACIJA, JAVNO ZDRAVSTVO I STARENJE

Starenje stanovništva kombinovano sa slabljenjem javnog zdravstva.

• Starosna ovisnost kontinuirano raste, pretvarajući starenje stanovništva u veliki strukturni izazov.
• Prosječna dob naglo raste, stvarajući stalne pritiske na tržište rada i sisteme socijalne zaštite.
• Sve niži obuhvat vakcinacijom ukazuje na neujednačenu opstojnost javnog zdravstva i periodične padove imuniteta.

ENERGIJA I OKOLIŠ

Rast karbonskih emisija, ali smanjenje udjela u globalnom ekološkom otisku – usljed porasta globalnih emisija, a ne prelaska na alternativne izvore energije.

• Porast potrošnje energije po glavi stanovnika odražava ekonomski rast i rastuću energetsku potražnju domaćinstava.
• Emisije CO₂ su porasle na stabilno visok nivo, bez tendencije opadanja.
• Udio Bosne i Hercegovine u globalnim emisijama smanjen je zbog porasta globalnih emisija, a ne zbog promjena u bh. politici zaštite okoliša.

DIGITALIZACIJA I POVEZANOST

Jedan od najtransformativnijih dugoročnih uspjeha BiH.

• Broj pretplata na mobilne telefone za tri decenije je s gotovo nule naglo porastao do zasićenja tržišta.
• Korištenje Interneta poraslo s nule na gotovo univerzalno digitalno učešće.

Možemo zaključiti da ovih 30 pokazatelja podataka posmatranih zajedno otkrivaju zemlju koja je postigla trajni mir i postepenu ekonomsku normalizaciju, doživjela duboku transformaciju u digitalnoj povezanosti i zabilježila poboljšanja u nekoliko društvenih i ekonomskih domena, ali se istovremeno suočava sa slabljenjem demokratije, postojano visokim nivoom korupcije, kontinuiranim migracijama, neujednačenom opstojnošću javnog zdravstva i rastućim demografskim pritiscima. Dayton@30 u brojkama oslikava društvo koje se stabilizovalo nakon sukoba, ali duboka strukturna ograničenja koče institucionalnu evoluciju, društvenu koheziju i kurs dugoročnog razvoja.