| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
3.5.
Politička polarizacija
Stručne procjene o tome u kojoj mjeri je društvo podijeljeno u neprijateljske političke tabore i koliko političke razlike potkopavaju društvene odnose i obeshrabruju interakciju preko ideoloških linija.
Skala: Viši rezultati = veća polarizacija.
Pravac promjene
POLITIČKA POLARIZACIJA JE NAGLO OPALA, A ZATIM SE STABILIZIRALA NA ODREĐENOM NIVOU
Podaci ukazuju na izraženu dvofaznu putanju političke polarizacije Bosne i Hercegovine. Od izuzetno visoke osnovne vrijednosti iz 1995. godine, indeks značajno opada do 2000. godine, predstavljajući najznačajniji pojedinačni pomak u cijelom periodu. Nakon ovog ranog pada, vrijednosti se stabilizuju na mnogo nižem, ali i dalje povišenom nivou tokom 2000-ih, pokazujući samo male fluktuacije sa kratkim porastima i padovima, ali bez trajnog povratka na rani poslijeratni intenzitet. Otprilike od 2010. godine, nivoi polarizacije se smiruju u uski pojas, sa manjim oscilacijama koje sugerišu ukorijenjene podjele, a ne kontinuirano pogoršanje ili poboljšanje. Do perioda 2020–2024., indeks ostaje uglavnom usklađen s ovim dugoročno održanim nivoom, što ukazuje da politička polarizacija nije značajno popustila, uprkos tome što je znatno niža nego u neposrednim poslijeratnim godinama.
Svjetski rang
U poređenju sa svim geografskim entitetima navedenim u Indeksu
| 1995. | 2024. | ||
| 2.542 | 1.219 | ||
| #173 od 175 | #133 od 178 |
| Evropa | Svijet | ||
| 1995. | 2024. | 1995. | 2024. |
| -0.651 | 0.706 | -0.358 | 0.840 |
Napomena: Prosjeci usklađeni s populacijom za Evropu i svijet.
Regionalni rang
U poređenju sa šest zemalja bivše Jugoslavije i Albanijom
| Država | 1995. | 2024. |
|
Albanija Bosna i Hercegovina Crna Gora Hrvatska Kosovo Sjeverna Makedonija Slovenija Srbija |
-0,717 2,542 /// 1,002 /// 0,569 0,208 0,767 |
-0,614 1,219 0,964 0,639 1,209 0,784 2,335 1,168 |
Napomena: Godine 1995. Crna Gora, Srbija i Kosovo bile su dio Savezne Republike Jugoslavije.
1995. (najviši → najniži): Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Albanija.
2024. (najviši → najniži): Slovenija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Hrvatska, Albanija.
Zaključak
Politička polarizacija u Bosni i Hercegovini naglo je pala nakon 1995. godine, a zatim se stabilizirala na dugoročnom nivou, ostavljajući vrijednosti iz 2024. znatno ispod poslijeratnog vrhunca, ali i dalje uporno povišenim.
Izvor: V-Dem (2025) – obrada: Our World in Data.