| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
3.4.
Izborna demokratija
Stručne procjene o tome u kojoj mjeri politički lideri bivaju izabrani pod sveobuhvatnim pravom glasa na slobodnim i poštenim izborima, kao u kojoj mjeri su zagarantovane slobode udruživanja i izražavanja.
Skala: 0 do 1 (viši = više demokratski).
Pravac promjene
IZBORNA DEMOKRATIJA JE NAPREDOVALA RANO, A ZATIM POSTEPENO SLABILA
Indeks pokazuje da je Bosna i Hercegovina doživjela nagli porast izborne demokratije krajem 1990-ih, nakon čega je uslijedio dug period stagnacije i postepenog pada. Od vrlo niske osnovne vrijednosti 1995. godine, indeks je brzo rastao do 2000. godine, dostigavši najviši nivo početkom 2000-ih. Ovaj period označava vrhunac razvoja izbornih institucija, nakon čega se rezultati počinju stabilizirati, a zatim polako slabiti. Od oko 2005. godine vrijednosti slijede inkrementalni silazni trend, sa manjim fluktuacijama, ali bez povratka na ranije vrhove. Pad postaje konzistentniji nakon 2010. godine, a početkom 2020-ih indeks se stabilizuje na najnižoj tački od ranih poslijeratnih godina. Do 2024. godine, izborna demokratija će ostati značajno ispod svog vrhunca, što ukazuje na dugoročni pad, a ne na trajno poboljšanje.
Svjetski rang
U poređenju sa svim geografskim entitetima navedenim u Indeksu
| 1995. | 2024. | ||
| 0.187 | 0.508 | ||
| #139 od 176 | #85 od 179 |
| Evropa | Svijet | ||
| 1995. | 2024. | 1995. | 2024. |
| 0.727 | 0.649 | 0.464 | 0.390 |
Napomena: Prosjeci usklađeni s populacijom za Evropu i svijet.
Regionalni rang
U poređenju sa šest zemalja bivše Jugoslavije i Albanijom
| Država | 1995. | 2024. |
|
Albanija Bosna i Hercegovina Crna Gora Hrvatska Kosovo Sjeverna Makedonija Slovenija Srbija |
0,427 0,187 /// 0,390 /// 0,451 0,848 0,293 |
0,507 0,508 0,615 0,723 0,651 0,563 0,716 0,315 |
Napomena: Godine 1995. Crna Gora, Srbija i Kosovo bile su dio Savezne Republike Jugoslavije.
1995. (najviši → najniži): Slovenija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina.
2024. (najviši → najniži): Hrvatska, Slovenija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Albanija, Srbija.
Zaključak
Izborna demokratija u Bosni i Hercegovini brzo se poboljšala nakon 1995. godine, dostigla svoj najjači nivo početkom 2000-ih, a zatim postepeno slabila, sa nivoima iz 2024. znatno ispod ranijeg perioda napretka.
Izvor: V-Dem (2025) – obrada: Our World in Data.