| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
3.20.
Primljena strana pomoć
Zvanična razvojna pomoć (ODA) definiše se kao državna pomoć namijenjena poticanju ekonomskog razvoja i dobrobiti zemalja u razvoju. Novčana pomoć se procjenjuje kao neto isplata. Ovi podaci su izraženi u američkim dolarima. Prilagođava se inflaciji.
Skala: Neto zvanična razvojna pomoć od vlada i multilateralnih organizacija izražena u američkim dolarima.
Pravac promjene
STRANA POMOĆ SE DRAMATIČNO PROMIJENILA OD VRHUNACA NAKON RATA I SADA JE STABILIZOVANA NA NISKIM RAZINAMA
Strana pomoć Bosni i Hercegovini bila je izuzetno visoka u neposrednim poslijeratnim godinama, što odražava velike prilive za obnovu, izgradnju institucija i humanitarne potrebe. Nivo pomoći ostao je visok do kasnih 1990-ih, prije nego što je od ranih 2000-ih krenuo u stabilan pad. Do sredine 2000-ih, prilivi su već pali na djelić neposrednih poslijeratnih količina, a pad se nastavio tokom 2010-ih kako su se međunarodni prioriteti mijenjali, a domaći kapaciteti širili. Iako se povremeno pojavljuju male oscilacije tokom tog perioda, nijedna ne mijenja ukupni smjer kretanja: strana pomoć postaje sve manja, stabilnija i ne igra više centralnu ulogu za ekonomiju zemlje. Početkom 2020-ih, Bosna i Hercegovina je dobijala samo skromne iznose vanjske pomoći u poređenju sa prethodnim godinama, što je označilo dugoročnu tranziciju i udaljavanje od podrške vođene donatorima.
Svjetski rang
U poređenju sa svim geografskim entitetima navedenim u Indeksu
| 1995. | 2023. | ||
| $1,241,939,800 | $282,871,870 | ||
| #9 od 176 | #86 od 253 |
| Evropa | Svijet | ||
| 1995. | 2023. | 1995. | 2023. |
| $229,557,470 | $331,434,900 | /// | /// |
Napomena: Prosjeci usklađeni s populacijom za Evropu i svijet.
Regionalni rang
U poređenju sa šest zemalja bivše Jugoslavije i Albanijom
| Država | 1995. | 2023. |
|
Albanija Bosna i Hercegovina Crna Gora Hrvatska Kosovo Sjeverna Makedonija Slovenija Srbija |
229.557.470 1.241.939.800 /// 72.200.130 /// 94.427.784 65.796.988 121.887.330 |
331.434.900 282.871.870 85.674.890 /// 377.949.220 386.799.100 /// 526.475.520 |
Napomena: Godine 1995. Crna Gora, Srbija i Kosovo bile su dio Savezne Republike Jugoslavije.
1995. (najviši → najniži): Bosna i Hercegovina, Albanija, Srbija, Sjeverna Makedonija, Hrvatska, Slovenija.
2023. (najviši → najniži): Srbija, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora.
Zaključak
Strana pomoć je promijenila ulogu - od ključne karakteristike poslijeratnog oporavka postala je marginalni dio ekonomskog finansiranja Bosne i Hercegovine, što jasno pokazuje pomak od eksterno podržane rekonstrukcije ka manjoj, stabilnoj i uglavnom rezidualnoj pomoći.
Izvor: OECD (2025.) – obrada: Our World in Data.