| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
3.29.
Korištenje mobilnih telefona
Ovaj indeks mjeri ukupan godišnji broj aktivnih pretplata za mobilne telefone u zemlji, što ukazuje na širenje i usvajanje mobilnih komunikacija tokom vremena.
Skala: Broj pretplata na mobilne telefone godišnje.
Pravac promjene
BROJ PRETPLATA ZA MOBILNE TELEFONE BRZO JE RASTAO I UGLAVNOM SE STABILIZIRAO OD 2010. GODINE
Pretplate za mobilne telefone u Bosni i Hercegovini naglo su porasle od kasnih 1990-ih do oko 2010. godine, što predstavlja jedno od najdramatičnijih širenja među svim indeksima. Rane 2000-te bile su najznačajniji desetogodišnji period eksponencijalnog rasta, jer su se mobilne mreže širile širom zemlje i poboljšavala pristupačnost, sa pretplatama koje su porasle sa gotovo nule 1995. godine na preko 3 miliona do kraja decenije. Rast je nastavio do ranih 2010-ih, ali sporijim tempom kako se tržište približavalo zasićenju. Od otprilike 2012. godine, broj pretplatnika se stabilizovao, krećući se u uskom rasponu između 3,4 i 3,8 miliona. Čini se da su manje promjene iz godine u godinu povezane sa demografskim promjenama, obrascima korištenja više SIM kartica i tržišnim prilagođavanjima, a ne sa strukturnim širenjem koje pokreće rast stanovništva.
Svjetski rang
U poređenju sa svim geografskim entitetima navedenim u Indeksu
| 1995. | 2023. | ||
| 0 | 3,749,900 | ||
| #200 od 200 | #120 od 162 |
| Evropa | Svijet | ||
| 1995. | 2023. | 1995. | 2023. |
| 24,086,840 | 1,194,400,00 | 90,743,607 | 8,853,800,000 |
Napomena: Prosjeci usklađeni s populacijom za Evropu i svijet.
Regionalni rang
U poređenju sa šest zemalja bivše Jugoslavije i Albanijom
| Država | 1995. | 2023. |
|
Albanija Bosna i Hercegovina Crna Gora Hrvatska Kosovo Sjeverna Makedonija Slovenija Srbija |
0 0 /// 33.688 /// 0 27.301 /// |
2.614.760 3.749.900 1.312.960 4.562.730 /// 1.920.400 2.737.560 8.532.020 |
Napomena: Godine 1995. Crna Gora, Srbija i Kosovo bile su dio Savezne Republike Jugoslavije.
1995. (najviši → najniži): Hrvatska, Slovenija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija.
2023. (najviši → najniži): Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora.
Zaključak
Tržište mobilnih telefona u Bosni i Hercegovini prešlo je iz izuzetne rane faze bez rasta u zrelu, zasićenu fazu, pri čemu je broj pretplata sada relativno stabilan i malo je vjerovatno da će se značajno mijenjati u budućnosti zbog ograničenja broja stanovništva.
Izvor: International Telecommunication Union (ITU), via World Bank (2025) – obrada: Our World in Data.