| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
3.30.
Korištenje interneta
Ovaj indeks mjeri udio stanovništva zemlje koje je koristilo internet u posljednja tri mjeseca, pokazujući širenje i prihvatanje tokom vremena.
Skala: Udio stanovništva koje je koristilo internet u posljednja tri mjeseca.
Pravac promjene
KORIŠTENJE INTERNETA SE KONTINUIRANO I ZNAČAJNO ŠIRI OD 1995. GODINE
Korištenje interneta u Bosni i Hercegovini pokazuje jasnu, kontinuiranu uzlaznu putanju od 1995. do 2022. godine, što odražava jednu od najznačajnijih digitalnih tranzicija među svim indeksima. Grafikon počinje sa praktično nultom upotrebom sredinom 1990-ih, sa samo marginalnim porastima do ranih 2000-ih. Značajno ubrzanje dogodilo se nakon 2005. godine, kada su pristup i pristupačnost poboljšani, a širokopojasna infrastruktura proširena. Od tog trenutka, upotreba brzo raste, prelazeći 40% do 2010. godine i prelazeći prag od 60% ubrzo nakon 2015. Trend se nastavlja sa snažnim zamahom tokom 2020-ih, dostigavši gotovo 80% do 2022. godine. Ovaj dug, neprekidan rast ilustrira širenje digitalne inkluzije, povećanu povezanost domaćinstava i integraciju online usluga u svakodnevni život. Sveukupno posmatrano, grafikon bilježi odlučujući prelazak od ranog usvajanja ka gotovo univerzalnoj integraciji.
Svjetski rang
U poređenju sa svim geografskim entitetima navedenim u Indeksu
| 1995. | 2022. | ||
| 0.00 | 78.84 | ||
| #208 od 208 | #93 od 183 |
| Evropa | Svijet | ||
| 1995. | 2022. | 1995. | 2022. |
| 0.98 | 87.90 | 0.68 | 64.40 |
Napomena: Prosjeci usklađeni s populacijom za Evropu i svijet.
Regionalni rang
U poređenju sa šest zemalja bivše Jugoslavije i Albanijom
| Država | 1995. | 2022. |
|
Albanija Bosna i Hercegovina Crna Gora Hrvatska Kosovo Sjeverna Makedonija Slovenija Srbija |
0,01 0,00 /// 0,51 /// 0,04 2,89 /// |
82,61 78,84 88,22 82,07 /// 84,23 88,91 85,53 |
Napomena: Godine 1995. Crna Gora, Srbija i Kosovo bile su dio Savezne Republike Jugoslavije.
1995. (najviši → najniži): Slovenija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina
2022. (najviši → najniži): Slovenija, Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina<
Zaključak
Do 2022. godine, Bosna i Hercegovina se transformisala iz zemlje sa nultom penetracijom interneta 1995. godine u zemlju sa širokim digitalnim učešćem, što označava duboke strukturne promjene u komunikaciji, pristupu informacijama te društvenom i ekonomskom angažmanu.
Izvor: International Telecommunication Union (ITU), via World Bank (2025) – obrada: Our World in Data.