| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
3.18.
BDP per capita
Bruto domaći proizvod (BDP) je mjera ukupne dodane vrijednosti iz proizvodnje dobara i usluga u jednoj zemlji ili regiji svake godine. BDP per capita je BDP podijeljen sa brojem ukupnog stanovništva. Ovi podaci se prilagođavaju inflaciji, ali ne uzimaju u obzir razlike u troškovima života između zemalja.
Skala: Prosječna godišnja ekonomska proizvodnja po osobi u US$.
Pravac promjene
STABILAN I ODRŽIV EKONOMSKI RAST
BDP per capita u Bosni i Hercegovini slijedi jasan dugoročni rast od 1995. godine. Linijski grafikon pokazuje značajan početni rast tokom kasnih 1990-ih i ranih 2000-ih, nakon čega slijedi kontinuirano, iako postepenije, poboljšanje tokom naredne decenije. Nakon 2010. godine, rast ostaje konstantan, sa samo manjim kratkoročnim fluktuacijama, a ukupni smjer se nastavlja čvrsto uzlazno. Čak i tokom perioda sporije ekspanzije, širi trend se ne mijenja, što odražava postepeni prelazak zemlje ka višim i stabilnijim nivoima ekonomskog učinka po osobi. U posljednjoj godini indeks je dostigao svoj najviši nivo do sada, označavajući najjaču tačku u cijeloj seriji podataka.
Svjetski rang
U poređenju sa svim geografskim entitetima navedenim u Indeksu
| 1995. | 2024. | ||
| $1,012.93 | $6,698.04 | ||
| #152 od 194 | #91 od 185 |
| Evropa | Svijet | ||
| 1995. | 2024. | 1995. | 2024. |
| $16,055.95 | $25,871.19 | $7,048.27 | $11,876.38 |
Napomena: Prosjeci usklađeni s populacijom za Evropu i svijet.
Regionalni rang
U poređenju sa šest zemalja bivše Jugoslavije i Albanijom
| Država | 1995. | 2024. |
|
Albanija Bosna i Hercegovina Crna Gora Hrvatska Kosovo Sjeverna Makedonija Slovenija Srbija |
1.558,96 1.012,93 /// 7.304,45 /// 2.876,07 13.278,74 3.012,49 |
5.726,02 6.698,04 8.552,58 17.770,87 5.869,82 6.700,64 26.045,89 8.575,54 |
Napomena: Godine 1995. Crna Gora, Srbija i Kosovo bile su dio Savezne Republike Jugoslavije.
1995. (najviši → najniži): Slovenija, Hrvatska, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina.
2024. (najviši → najniži): Slovenija, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Albanija.
Zaključak
Dugoročno gledano, BDP per capita u Bosni i Hercegovini stalno raste, postavljajući zemlju na jasan uzlazni put koji ranije nije zabilježen.
Izvor: National statistical organizations and central banks, OECD national accounts, and World Bank staff estimates (2025) – obrada: Our World in Data.