| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
3.16.
Udio poljoprivrede u BDP-u
Ovo se mjeri kao zbirna vrijednost iz poljoprivrede, šumarstva i ribarskih proizvoda, kao udio u bruto domaćem proizvodu (BDP).
Skala: Veće vrijednosti ukazuju na veći udio poljoprivrede u BDP-u.
Pravac promjene
ULOGA POLJOPRIVREDE U EKONOMIJI JE POSTEPENO OPADALA
Doprinos poljoprivrede ekonomiji Bosne i Hercegovine kontinuirano opada od 1995. godine. Serija počinje na visokom nivou sredinom 1990-ih, a zatim od ranih 2000-ih prelazi u jasan silazni trend, što odražava dugoročno strukturno udaljavanje od primarne proizvodnje. Pad je posebno izražen između sredine 1990-ih i sredine 2000-ih, nakon čega se trend nastavlja, ali sporijim i stabilnijim tempom. Povremeni kratkotrajni porasti se pojave, ali nijedan ne mijenja ukupni smjer promjena. Početkom 2020-ih udio poljoprivrede u BDP-u dostigao je najniže vrijednosti u cijelom zabilježenom periodu, što ukazuje na trajnu ekonomsku reorijentaciju prema nepoljoprivrednim sektorima. Posmatrano kroz ključne godišnjice Daytona, obrazac je dosljedan: svaka referentna godina pokazuje niži udio poljoprivrede nego prethodna.
Svjetski rang
U poređenju sa svim geografskim entitetima navedenim u Indeksu
| 1995. | 2024. | ||
| 20.70 | 4.25 | ||
| #53 od 169 | #90 od 154 |
| Evropa | Svijet | ||
| 1995. | 2024. | 1995. | 2024. |
| 2.88 | 1.93 | 3.89 | 4.02 |
Napomena: Prosjeci usklađeni s populacijom za Evropu i svijet.
Regionalni rang
U poređenju sa šest zemalja bivše Jugoslavije i Albanijom
| Država | 1995. | 2024. |
|
Albanija Bosna i Hercegovina Crna Gora Hrvatska Kosovo Sjeverna Makedonija Slovenija Srbija |
32,83 20,70 /// 5,65 /// 10,61 3,82 14,16 |
15,49 4,25 5,15 3,40 6,91 5,97 1,49 3,14 |
Napomena: Godine 1995. Crna Gora, Srbija i Kosovo bile su dio Savezne Republike Jugoslavije.
1995. (najviši → najniži): Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Sjeverna Makedonija, Hrvatska, Slovenija.
2024. (najviši → najniži): Albanija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Slovenija.
Zaključak
Zajedno posmatrano, podaci pokazuju da se ekonomski značaj poljoprivrede postepeno smanjuje tokom posljednje tri decenije, ostavljajući današnju ekonomiju znatno manje zavisnom od poljoprivrede nego 1995. godine.
Izvor: National statistical organizations and central banks, OECD national accounts, and World Bank staff estimates (2025) – obrada: Our World in Data.