| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
3.17.
Udio trgovine u BDP-u
Zbir izvoza i uvoza robe i usluga, podijeljen sa bruto domaćim proizvodom, izražen u procentima. Ovo je također poznato kao "indeks otvorenosti trgovine".
Skala: Udio trgovine robom i uslugama u BDP-u, prikazan u procentima.
Pravac promjene
OTVORENOST TRGOVINE SE PROŠIRIVALA I SMANJIVALA
Udio trgovine u BDP-u u Bosni i Hercegovini pokazuje jasan dugoročni rast od 1995. godine. Indeks počinje na umjerenom nivou sredinom 1990-ih, a zatim brzo raste krajem 1990-ih i početkom 2000-ih, kako su poslijeratna rekonstrukcija, liberalizacija tržišta i regionalna reintegracija ubrzavali prekogranične tokove. Međutim, nakon 2000. godine, vidimo značajnu promjenu jer udio u BDP-u varira. Najjači porast dešava se nakon 2010. godine, kada trgovina postepeno postaje veći dio ekonomske aktivnosti, ali nikada ne dostiže svoj vrhunac iz 1998. godine. Kada se posmatraju kroz ključne godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, svaka godina pokazuje drugačiji nivo intenziteta od prethodne, odražavajući strukturnu integraciju na regionalna i globalna tržišta. Zajedno posmatrano, podaci ukazuju da Bosna i Hercegovina ostaje izloženija trgovini.
Svjetski rang
U poređenju sa svim geografskim entitetima navedenim u Indeksu
| 1995. | 2024. | ||
| 91.88 | 99.97 | ||
| #43 od 164 | #45 od 136 |
| Evropa | Svijet | ||
| 1995. | 2024. | 1995. | 2024. |
| 57.27 | 83.68 | 43.07 | 56.55 |
Napomena: Prosjeci usklađeni s populacijom za Evropu i svijet.
Regionalni rang
U poređenju sa šest zemalja bivše Jugoslavije i Albanijom
| Država | 1995. | 2024. |
|
Albanija Bosna i Hercegovina Crna Gora Hrvatska Kosovo Sjeverna Makedonija Slovenija Srbija |
40,13 91,88 /// 62,80 /// 72,04 93,05 12,57 |
79,07 99,97 112,42 102,71 114,26 138,47 156,48 111,46 |
Napomena: Godine 1995. Crna Gora, Srbija i Kosovo bile su dio Savezne Republike Jugoslavije.
1995. (najviši → najniži): Slovenija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Hrvatska, Albanija, Srbija.
2024. (najviši → najniži): Slovenija, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Crna Gora, Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija.
Zaključak
Otvorenost trgovine u Bosni i Hercegovini značajno se proširila od 1995. godine, transformišući zemlju u ekonomiju koja je više eksterno povezana i ovisna od uvoza.
Izvor: National statistical organizations and central banks, OECD national accounts, and World Bank staff estimates (2025) – obrada: Our World in Data.