| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
3.22.
Stanovništvo rođeno u inostranstvu
Međunarodni migrantski fond kao procenat ukupnog stanovništva, prikazan po dobi i spolu, te po regiji, zemlji ili području odredišta.
Skala: Broj imigranata kao udio u ukupnoj populaciji.
Pravac promjene
UDIO STANOVNIKA ROĐENIH U INOSTRANSTVU ZNAČAJNO JE OPAO
Skup podataka pokazuje stalan pad udjela stanovništva Bosne i Hercegovine rođenog u inostranstvu. Od sredine 1990-ih do ranih 2000-ih svjedočili smo značajnom porastu, prvenstveno zbog povratka izbjeglica nakon rata i postepene normalizacije kretanja stanovništva nakon sukoba. Ali od 2000. godine imamo brz pad broja koji je trajao pet godina. Od 2005. godine, trend je nastavio padati, ali sporijim i inkrementalnim tempom, stabilizirajući se u dug period niske varijacije. Od oko 2010. godine nadalje, vrijednosti ostaju dosljedno niske, sa samo marginalnim fluktuacijama i bez kontinuiranog uzlaznog pokreta. Ovo ukazuje na dugoročnu strukturnu promjenu: Bosna i Hercegovina je doživjela tranziciju u zemlju sa relativno malim i stabilnim udjelom imigranata.
Svjetski rang
U poređenju sa svim geografskim entitetima navedenim u Indeksu
| 1995. | 2024. | ||
| 1.87 | 1.08 | ||
| #173 od 236 | #190 od 236 |
| Evropa | Svijet | ||
| 1995. | 2024. | 1995. | 2024. |
| /// | /// | /// | /// |
Napomena: Prosjeci usklađeni s populacijom za Evropu i svijet.
Regionalni rang
U poređenju sa šest zemalja bivše Jugoslavije i Albanijom
| Država | 1995. | 2024. |
|
Albanija Bosna i Hercegovina Crna Gora Hrvatska Kosovo Sjeverna Makedonija Slovenija Srbija |
2,19 1,87 11,68 14,59 /// 5,47 8,77 19,73 |
1,66 1,08 14,45 13,62 /// 8,28 14,87 10,58 |
Napomena: Godine 1995. Crna Gora, Srbija i Kosovo bile su dio Savezne Republike Jugoslavije.
1995. (najviši → najniži): Srbija, Hrvatska, Crna Gora, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina.
2024. (najviši → najniži): Slovenija, Crna Gora, Hrvatska, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina.
Zaključak
Zajedno posmatrani, podaci pokazuju populaciju koja se demografski postepeno "normalizovala", pri čemu udio rođenih u inostranstvu naglo opada od 2000. godine i ostaje dosljedno nizak od tada, stvarajući jasan, trajan obrazac demografske konsolidacije.
Izvor: United Nations Department of Economic and Social Affairs (2024) – obrada: Our World in Data.