| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
3.28.
Emisije stakleničkih plinova
Emisije stakleničkih plinova uključuju ugljični dioksid, metan i azotni oksid iz svih izvora, uključujući promjene u korištenju zemljišta. Mjeri se kao procenat ukupnih svjetskih emisija stakleničkih plinova.
Skala: Mjeri se u tonama ekvivalenata ugljičnog dioksida tokom vremenskog perioda od 100 godina.
Pravac promjene
UDIO BOSNE I HERCEGOVINE U GLOBALNIM EMISIJAMA PORASTAO JE DO VRHUNCA SREDINOM 2000-IH, A ZATIM JE POSTEPENO OPAO
Udio Bosne i Hercegovine u globalnim emisijama gasova sa efektom staklene bašte stalno je rastao od 1995. do ranih 2000-ih, prelazeći sa vrlo niske osnovne vrijednosti na vidljiviji doprinos sredinom 2000-ih. Ovaj rani uspon odražava poslijeratni ekonomski oporavak, rastuću potrošnju energije i postepeni povratak industrijske aktivnosti. Nakon što je dostigao vrhunac krajem 2000-ih i početkom 2010-ih, trend se stabilizovao prije nego što je ušao u spor, neujednačen pad. Od vrhunca 2015. godine, globalni udio emisija Bosne i Hercegovine je postepeno opadao, što odražava i skromna poboljšanja domaće efikasnosti i činjenicu da su globalne emisije brže rasle drugdje. Do ranih 2020-ih, udio države se vratio na ranije nivoe, što ukazuje na dugoročni obrazac ranog rasta praćenog postepenim smanjenjem, a ne na nastavak širenja.
Svjetski rang
U poređenju sa svim geografskim entitetima navedenim u Indeksu
| 1995. | 2023. | ||
| 0.008 | 0.050 | ||
| #164 od 199 | #122 od 197 |
| Evropa | Svijet | ||
| 1995. | 2023. | 1995. | 2023. |
| 8.551 | 6.378 | 100 | 100 |
Napomena: Prosjeci usklađeni s populacijom za Evropu i svijet.
Regionalni rang
U poređenju sa šest zemalja bivše Jugoslavije i Albanijom
| Država | 1995. | 2023. |
|
Albanija Bosna i Hercegovina Crna Gora Hrvatska Kosovo Sjeverna Makedonija Slovenija Srbija |
0,017 0,008 0,004 0,054 /// 0,035 0,047 0,127 |
0,014 0,050 0,002 0,039 /// 0,016 0,030 0,085 |
Napomena: Godine 1995. Crna Gora, Srbija i Kosovo bile su dio Savezne Republike Jugoslavije.
1995. (najviši → najniži): Srbija, Hrvatska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora.
2023. (najviši → najniži): Srbija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Crna Gora
Zaključak
Sveukupno posmatrajući, globalni emisijski otisak Bosne i Hercegovine dostigao je vrhunac rano, a od tada se smanjio, ostavljajući zemlju sa malim, ali stalno opadajućim doprinosom globalnim emisijama stakleničkih plinova.
Izvor: Jones et al. (2024) – obrada: Our World in Data.