| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
3.23.
Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva
Broj starijih osoba (starijih od 64 godine) u odnosu na broj radno sposobnih osoba (15-64 godine). Podaci su prikazani kao broj izdržavanih na 100 radno sposobne osobe. Vrijednost od 20% znači da na svakih 100 radno sposobnih osoba ima 20 starijih osoba.
Skala: Podaci su prikazani kao broj izdržavanih na 100 radno sposobnih osoba.
Pravac promjene
ZAVISNOST STARIJIH OSOBA STALNO RASTE I UBRZAVA SE NAKON 2010. GODINE
Podaci pokazuju jasan i neprekidan rast stope zavisnosti starijeg stanovništva u Bosni i Hercegovini od 1995. do 2023. godine. Počevši od otprilike 32 izdržavane osobe na 100 radno sposobnih osoba sredinom 1990-ih, linija ostaje relativno nepromijenjena do ranih 2000-ih prije nego što uđe u fazu postepenog, ali upornog rasta nakon 2010. godine. Ovaj uzlazni trend postaje izraženiji od 2015. godine nadalje, odražavajući kako starenje stanovništva, tako i strukturne efekte emigracije, nižeg fertiliteta i smanjenja broja mlađih radnika. Do 2023. godine, omjer je porastao na 33, što je najviši zabilježeni nivo i ukazuje na demografski pomak ka starijem profilu populacije. Putanja sugeriše dugoročnu tranziciju u kojoj ekonomski i društveni teret koji nosi radno sposobno stanovništvo postaje sve veći.
Svjetski rang
U poređenju sa svim geografskim entitetima navedenim u Indeksu
| 1995. | 2023. | ||
| 14.10 | 33.19 | ||
| #67 od 237 | #21 od 238 |
| Evropa | Svijet | ||
| 1995. | 2023. | 1995. | 2023. |
| 20.83 | 31.15 | 10.49 | 15.37 |
Napomena: Prosjeci usklađeni s populacijom za Evropu i svijet.
Regionalni rang
U poređenju sa šest zemalja bivše Jugoslavije i Albanijom
| Država | 1995. | 2023. |
|
Albanija Bosna i Hercegovina Crna Gora Hrvatska Kosovo Sjeverna Makedonija Slovenija Srbija |
9,98 14,10 14,29 20,02 7,43 13,18 17,58 20,07 |
24,45 33,19 27,19 36,16 13,96 26,74 33,43 35,26 |
Napomena: Godine 1995. Crna Gora, Srbija i Kosovo bile su dio Savezne Republike Jugoslavije.
1995. (najviši → najniži): Srbija, Hrvatska, Slovenija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Albanija, Kosovo.
2023. (najviši → najniži): Hrvatska, Srbija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija, Kosovo
Zaključak
Zajedno posmatrano, duga uzlazna krivulja i rastuća zavisnost naglašavaju da Bosna i Hercegovina ulazi u zrelu demografsku fazu u kojoj starenje više nije budući rizik, već aktivna, strukturna stvarnost koja oblikuje radnu snagu, održivost dobrobiti i potrebe za dugoročnim planiranjem.
Izvor: UN, World Population Prospects (2024) – obrada: World in Data.