| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
| 1. | PROLOG |
| 2. | MAPIRANO I NAUČENO |
| 3. | DEJTON@30 U BROJKAMA |
| 3.1. | Politička korupcija |
| 3.2. | Korupcija u pravosuđu |
| 3.3. | Politička prava |
| 3.4. | Izborna demokratija |
| 3.5. | Politička polarizacija |
| 3.6. | Političko osnaživanje žena |
| 3.7. | Građanske slobode |
| 3.8. | Ljudska prava |
| 3.9. | Sloboda medija |
| 3.10. | Sloboda izražavanja |
| 3.11. | Angažiranost društva |
| 3.12. | Učešće žena na tržištu rada |
| 3.13. | Stopa nezaposlenosti |
| 3.14. | Udio radnih mjesta u industriji |
| 3.15. | Udio proizvodnje u BDP-u |
| 3.16. | Udio poljoprivrede u BDP-u |
| 3.17. | Udio trgovine u BDP-u |
| 3.18. | BDP per capita |
| 3.19. | Doznake iz inostranstva |
| 3.20. | Primljena strana pomoć |
| 3.21. | Broj iseljenika |
| 3.22. | Stanovništvo rođeno u inostranstvu |
| 3.23. | Koeficijent zavisnosti starijeg stanovništva |
| 3.24. | Medijalna dob |
| 3.25. | Pokrivenost imunizacijom |
| 3.26. | Potrošnja primarne energije |
| 3.27. | Godišnje emisije CO₂ |
| 3.28. | Emisije stakleničkih plinova |
| 3.29. | Korištenje mobilnih telefona |
| 3.30. | Korištenje interneta |
| 4. | DAYTON@30 U PERCEPCIJAMA |
| 5. | REFERENCE |
Umijeće pregovaranja #1 KAKO ZAVRŠITI RAT |
Umijeće pregovaranja #2 ŠTA SMO NAUČILI |
3.14.
Udio radnih mjesta u industriji
Industrijski sektor uključuje rudarstvo i eksploataciju, proizvodnju, snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom, vodosnabdijevanje i građevinske aktivnosti, kako je definisano Međunarodnom standardnom industrijskom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti (ISIC) (kategorije B do F u ISIC reviziji 4).
Skala: Udio zaposlenih u industrijskom sektoru.
Pravac promjene
ZAPOSLENOST U INDUSTRIJI JE TOKOM VREMENA NAGLO OPALA
Zaposlenost u industriji u Bosni i Hercegovini pokazuje jasan dugoročni pad od sredine 1990-ih. Nakon relativno visokog nivoa 1995. godine, udio ukupne zaposlenosti u industriji postepeno je rastao do ranih 2000-ih, dostigavši svoj vrhunac. Međutim, od kasnih 2000-ih nadalje, trend se mijenja: udio počinje postepeni pad, nakratko stabilizirajući se sredinom 2010-ih, nakon čega su uslijedile dvije decenije fluktuirajućih rezultata. Ovaj silazni trend traje i tokom posljednje godine, odražavajući postepeno slabljenje industrijske osnove Bosne i Hercegovine. Sve u svemu, dugoročni pravac ukazuje na strukturno udaljavanje od zapošljavanja u industriji.
Svjetski rang
U poređenju sa svim geografskim entitetima navedenim u Indeksu
| 1995. | 2023. | ||
| 34.07 | 30.62 | ||
| #11 od 187 | #139 od 184 |
| Evropa | Svijet | ||
| 1995. | 2023. | 1995. | 2023. |
| 29.14 | 24.24 | 21.19 | 23.68 |
Napomena: Prosjeci usklađeni s populacijom za Evropu i svijet.
Regionalni rang
U poređenju sa šest zemalja bivše Jugoslavije i Albanijom
| Država | 1995. | 2023. |
|
Albanija Bosna i Hercegovina Crna Gora Hrvatska Kosovo Sjeverna Makedonija Slovenija Srbija |
11,20 34,07 24,40 29,22 /// 35,71 43,13 26,67 |
21,18 30,62 16,13 27,47 /// 30,17 32,16 28,22 |
Napomena: Godine 1995. Crna Gora, Srbija i Kosovo bile su dio Savezne Republike Jugoslavije.
1995. (najviši → najniži): Slovenija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Albanija.
2023. (najviši → najniži): >Slovenija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Srbija, Hrvatska, Albanija, Crna Gora.
Zaključak
Tržište rada u Bosni i Hercegovini se postepeno deindustrijaliziralo od 1995. godine, pri čemu industrija sada zapošljava znatno manji udio radnika nego na početku stoljeća.
Izvor: ILO Modelled Estimates Database (ILOEST), ILOSTAT, via World Bank (2025) – obrada: Our World in Data.