7.3. Amb. Thomas J. Miller | Šta smo naučili

7.3.

Amb. Thomas J. Miller

"Tajming je sve. U Bosni je tajming bio pravi."

Amb. Thomas J. Miller

Bivši američki ambasador u Bosni i Hercegovini (1999 – 2001.)

KLJUČNE IZJAVE:

Kad bismo mogli sve uraditi iznova... ugradili bismo mehanizam za reviziju

"Da pitate Holbrookea, on bi vam uvijek rekao: Cilj je bio zaustaviti rat i zaustaviti ubijanje. Da je mogao sve to ponoviti, ili kad bih ja mogao uraditi iznova, napravio bih mehanizam za Dejtonski sporazum - mehanizam revizije - 5, 10 godina kasnije. Ono što tada nismo znali, a sada znamo, je da čak i da imate taj mehanizam, trenutno rukovodstvo u Bosni i Hercegovini je takvo da mislim da bi bilo jako teško napraviti uspješnu reviziju, a to je osmisliti vladajuće strukture i instrumente pomoću kojih bi funkcionisala kao normalna zemlja."

Više ovlasti za Visokog predstavnika

"Također bih ugradio u reviziju velike ovlasti visokog predstavnika. Znate, ta vrata su se davno zatvorila. Visoki predstavnici su dobili vrlo malo ovlasti… Ja bih visokom predstavniku dao velike ovlasti jer ono što mi tada nismo znali, ali smo sumnjali, je da su strane koje su bile potpisnice bile ujedno i strane u ratu i potpisnice Dejtona, te da bi iste strane i dalje bile na vlasti."

Računanje na stvari koje niste predvidjeli

"U bilo kojem budućem tipu aranžmana [rješavanja sukoba], ugradio bih mehanizam za reviziju, a također bih ugradio i odlučujuće ovlasti koje bi se pobrinule za to da onaj ko uporno obstruira ne može blokirati sve što se pojavilo u reviziji... u svim složenim pregovorima, morate računati na stvari koje niste predvidjeli. Tako ćete moći kasnije, bilo da je to za 5 ili 10 godina da ispravljate stvari. Također morate predvidjeti tvrdoglave igrače da ne mogu staviti veto na korištenje veta."

21 dan u Dejtonu: logistika je bila sjajna

"Mislim da postoji ponešto iz Dejtona što definitivno možete koristiti kao model za buduće pregovore... Važno je kako su oni postavili Dejtonske pregovore. Logistika je bila brilijantna. I to je sve bio Holbrooke. Trebali ste pronaći mjesto koje je bilo toliko izolirano da nije bilo vanjskih ometanja kako ljudi ne bi imali pristup medijima. U osnovi ste morali da izolujete ljude, i trebali ste da dobijete prave igrače, a ne gomilu podređenih koji bi morali da se svaki put obrate šefu i kada bi htjeli da popiju gutljaj vode. Oni su baš to uradili."

Prekinite sukob. Izgradite strukture koje će funkcionisati

"Za ubuduće, morate shvatiti da u bilo kakvim pregovorima za okončanje sukoba postoje dva cilja, i to dva odvojena cilja. Jedan je zaustaviti sukob, zaustaviti borbe, zaustaviti ubijanje, a drugi je izgraditi institucije i strukture koje će funkcionisati i koje će raditi za dobrobit ljudi."

Ne dobijate pregovore samo zato što ih želite; dobijate ih jer ste pripremili teren

"[21 dan u Dejtonu] je bio presudan, ali da niste izveli šatl diplomatiju, nikada ne biste došli do Dejtona. To je išlo jedno za drugim. I ne dobijate pregovore samo zato što ih želite. Dobijate pregovore jer ste pripremili teren za to, a trebalo je dosta stvari da se uradi. Prijetnja NATO bombardovanjem pogurala je Miloševića. Mislim da vam je ponekad potrebno nešto snažno da natjerate strane da dođu za sto."

Morate razumjeti posljedice neuspjeha

"Trebalo vam je nešto u ovim pregovorima, što bih ja nazvao posljedicama neuspjeha. Drugim riječima, ako ne uspijete, koje su posljedice? Bili su vam potrebni kredibilni sagovornici i to je zasita važno. Najbolje je da dobijete glavne igrače, jer inače imate posla sa gomilom glasnika i začas iskliznete iz procesa. A ovako se ne morate vraćati u glavne gradove po nova uputstva."

Dejton bi danas bio mnogo teže izvodiv

"Mislim da bi bilo mnogo teže, pod broj jedan, mnogo teže, zbog svih ovih stvari koje ste spomenuli. Mislim čak i više od društvenih mreža i svih ovih drugih smetnji koje su danas prisutne, a kojih nije bilo 1995. Danas bi bilo pitanje volje."

Holbrooke, buldožer koji bi ovo mogao postići

"Nikada nisam vidio pregovarača; nikada nisam vidio osobu poput Richarda Holbrookea. Prekršio je sva pravila. Nije ga bilo briga šta ljudi misle o njemu. Mogao je biti izuzetno grub i oštar ako je morao, a mogao je biti izuzetno šarmantan kada je trebalo. I trebao je takav buldožer da bi se ovo postiglo. Mislim da ste imali tradicionalnijeg diplomatu, to se jednostavno ne bi dogodilo, prosto bi zaglibili."

Tajming je bio dobar za Dejton

"Druga stvar koju bih rekao je tajming. U tajmingu je sve, a tajming je bio dobar za Dejton jer je to bilo odmah nakon Srebrenice, odmah nakon NATO bombardovanja, odmah nakon preokreta na ratištu. I to je bila prilika koju je trebalo iskoristiti u tom trenutku."

Morate dobiti prave ljude u pravo vrijeme

"Tajming je sve. Nekoliko stvari je apsolutno neophodno. Obje strane moraju da uvide da pregovaranje ima više prednosti nego nastavak sukoba... Također morate imati strane koje to zaista žele. Morate dobiti prave ljude u pravo vrijeme."

Morao si uzeti ono što si dobio

"U slučaju Dejtona i sukoba u Bosni i Hercegovini, tajming je bio pravi. Gledajući unazad niste imali najbolje vođe za kreativne pregovore. Ali morao si uzeti ono što si dobio i znaš da si postigao uspjeh tako što si zaustavio rat, a neuspjeh jer nisi osmislio strukture i institucije koje bi mogle funkcionisati."

Primjenjivost Dejtona na današnje sukobe

"Kada razmišljate o Dejtonu, to nije samo pitanje historičara. To je pitanje gdje zaista morate razmišljati o primjenjivosti Dejtona na današnje sukobe, šta možete uzeti iz njega, a šta trebate odbaciti."

Intervju sa Amb. Thomas J. Miller obavljen je 25.11.2024. (© FAMA Metodologija)

TRANSKRIPT:

  • Molim Vas da pojasnite svoju povezanost i ekspertizu u vezi sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

"Ja sam Thomas Miller, kratko Tom. Bio sam ambasador u Bosni i Hercegovini od 1999. do 2001. godine. Tako da nisam bio u Dejtonu. U vrijeme Dejtona bio sam zamjenik ambasadora u Atini. Ali, bio sam veoma blizak sa Richardom Holbrookeom. Proveli smo dosta vremena tokom pregovora na Kipru, koji su bili 1997. i 1999. godine. I puno je pričao o pregovorima, većina toga je u njegovoj knjizi, ali ja sam dobio detalje koji se mogu dobiti kada provodiš desetine sati u avionima i slično."

  • Trebamo li Dejtonski mirovni sporazum posmatrati kao kontinuum, pri čemu se njegovi pozitivni i negativni aspekti mijenjaju ovisno o kontekstu? Kako pomiriti ovu napetost između uspjeha i neuspjeha kada razgovaramo o njegovoj budućnosti i njegovom naslijeđu?

"Pa, mislim, to je ono što jeste. Mislim da si to savršeno opisao. Kada biste pitali Holbrookea, on bi vam uvijek rekao da je cilj bio zaustaviti borbe, prekinuti rat, zaustaviti ubijanje. I mislim da ako bi on mogao da uradi sve iznova, ili kada bih ja mogao da uradim sve iznova, gledajući unazad, jedna od stvari koju bih uradio bila je da ugradim mehanizam za Dejtonski sporazum, mehanizam revizije za pet, deset godina niz štuku. Ono što mi tada nismo znali, ali sada znamo je da čak i da imate taj mehanizam, rukovodstvo, trenutno rukovodstvo u BiH je takvo da mislim da bi bilo jako teško napraviti uspješnu reviziju. To je da smisli vladu strukture i instrumente koji bi funkcionisali kao normalna zemlja. Dakle, druga stvar koju bih uradio unatrag nije samo rekao da će biti recenzije 2005. i da su svi čipovi na stolu. Također bih u tu reviziju ugradio mnoga ovlaštenja za visokog predstavnika. Znate, ta vrata su se davno zatvorila i Visoki predstavnik u ovom trenutku ima vrlo male ovlasti. Ali znajući ono što sada znam, dao bih visokom predstavniku koji je deset godina kasnije bio Paddy Ashdown. Ne, mislim da je već otišao. Došao je 99. 2002. Mislim, da, on je još bio tamo. Visokom predstavniku bih dao dosta ovlasti, jer ono što mi tada nismo znali, ali smo sumnjali je da će stranke koje su bile potpisnice koje su bile strane u ratu i potpisnice Dejtona, te iste stranke i dalje biti na vlasti. A ja kažem Dodik umjesto SDS. Ali, to je u osnovi ista vrsta zabave. I dobili ste HDZ, dobili ste SDA, koji su bili nekad i sad. Tako da bih uradio te dve stvari. I u svakom budućem tipu aranžmana. Hajde da pričamo o Ukrajini na trenutak, jer to dolazi. Ugradio bih mehanizam za reviziju, a također bih ugradio i izjednačavanje rezultata, kako god to želite da nazovete, moći koje bi osigurale da tvrdoglavi, opstrukcionistički ne mogu blokirati sve što se pojavilo u reviziji. I dok ste postavljali to pitanje, stvarno sam razmišljao o Ukrajini. Prilično smo sigurni iz svega što vidimo da će biti neka vrsta mira implementacija u Ukrajini. I mnogi ljudi govore da je to nešto što se Zelenskom neće svidjeti, Ukrajincima se neće svidjeti. To će im biti gurnuto u grlo, što je, u osnovi, zadržati linije gdje jesu i učiniti ih polu-kvazi trajnim. Dakle, mislim da u svakom komplikovanom pregovoru morate uzeti u obzir stvari koje niste očekivali. I morate imati vremena kasnije, bilo da je to pet ili deset godina, koje vam omogućava da radite stvari koje se sami ispravljaju. A onda takođe morate uzeti u obzir tvrdoglave igrače da ne mogu uložiti veto. Dakle, to su dvije stvari koje bih uradio, gledajući unatrag."

  • Kako možemo posmatrati Dejtonski pregovarački model: Kao naslijeđe vješte diplomatije koja je okončala rat i održala mir 29 godina ili kao nacrt budućeg rješavanja sukoba?

"To je dobro pitanje. Mislim da postoje neki zaključci iz Dejtona koje definitivno možete koristiti kao model za buduće pregovore. Prvo, ljudi imaju tendenciju da ignorišu ovakve stvari, ali to je zaista važno. Kako su postavili pregovore u Dejtonu, logistiku, bilo je potpuno briljantno. Trebali ste, a ovo je sve bila Holbrookova zasluga, pronaći mjesto koje je bilo toliko izolovano da nema vanjskih ometanja, da ljudi nemaju pristup medijima. U osnovi ste trebali izolovati ljude i trebali ste dobiti prave igrače, a ne gomilu podređenih koji su morali da se pozivaju na šefa svaki put kada su morali popiti gutljaj vode. Oni su to uradili. E sad, ne znam da li to možete da uradite sa Ukrajinom. Mislim da će to biti mnogo teže. I mislim da za ubuduće to morate shvatiti u bilo kakvim pregovorima da biste okončali sukob. Možete tu uvrstiti i palestinsko-izraelski sukob. Doći ću do toga za koji sekund. Zaista postoje dva cilja. I postoje dva odvojena cilja. Jedan je zaustaviti sukob, zaustaviti borbe, zaustaviti ubijanje. A onda drugi je da se izgrade institucije i strukture koje će zapravo biti funkcionalne i raditi za dobrobit ljudi. U Dejtonu, jer su borbe bile tako užasne, 100.000 ljudi je poginulo. To je jako puno. Znam da je Sudan više. Ali Holbrookov fokus je bio da zaustavi borbu. Pogledajte naslov njegove knjige. Naziv je je "Završiti rat". Nije "Izgraditi državu". I tako mislim u budućim pregovorima, uzmite neke od lekcija iz Dejtona, uzmite neke od brilijantnih administrativnih stvari koje su radili. Mislim da je to stvarno, stvarno dobro. Ali onda se fokusirajte na dva cilja, a to je u bilo kojem sukobu zaustavljanje borbi i zatim izgradnja institucionalnih struktura koje zapravo mogu služiti potrebama ljudi i nisu tako glomazne. Znate, da je Holbrooke tu, rekao bi, s obzirom na glavne strane, Izetbegovića, Tuđmana i Miloševića, to je najbolje što sam mogao dobiti. I ja to potpuno razumijem."

  • Koji elementi iz Dejtonskog pregovaračkog procesa mogu nadići vrijeme i kontekst i primijeniti se na procese medijacije u budućim sukobima? Koje su najvažnije lekcije za pregovarače?

"Mislim da su bili ključni, ali da niste uradili šatl diplomatiju, nikada ne biste došli do Dejtona. Dakle, to je sekvenca. I ne dobijate pregovore samo zato što ih želite. Dobijate pregovore jer ste pripremili teren za to. I bilo je mnogo stvari koje su se morale uraditi. Mislim, iskreno, prijetnja NATO bombardovanjem je dala energiju Miloševiću. I mislim da vam je ponekad potrebno nešto snažno da natjerate strane da dođu za sto. U vrijeme Dejtona, sjetite se da su Hrvati i Bošnjaci krenuli u ofanzivu. I htjeli su da nastave dalje. Dakle, trebalo vam je nešto u ovim pregovorima, što bih ja nazvao posljedicama neuspjeha. Drugim riječima, ako to ne uradite, koje su posljedice? I to je zaista, zaista važno. Trebali su vam kredibilni sagovornici. I to je zaista, zaista važno. Najbolje je da se tamo dovedu glavni igrači, donosioci odluka. Jer inače, kao što sam ranije rekao, imate posla sa gomilom glasnika i to samo produžava proces. I ne morate se vraćati u glavne gradove za sljedeća uputstva. A onda, kao što sam već rekao, stvarno je trebalo da ovo okruženje bude tako izolovano da nemaju pristup medijima. Nisu mogli u kupovinu. Nisu mogli ništa. I, kao što ste vidjeli, ne samo da je bio izolirano mjesto, već je bio prilično spartanski. I to je uredu, jer tako se ovim tipovima koji su živjeli, barem Milošević i Tuđman, u čistom luksuzu, kaže da ne žele zauvijek ostati ovdje."

  • Ako posmatramo aktuelna globalna zbivanja, mislite li da je međunarodni konsenzus da se okonča rat danas slabiji nego 1995. godine? Bi li Dejtonski mirovni sporazum danas bio uspješno ispregovaran i potpisan?

"Mislim da bi bilo mnogo teže, broj jedan, mnogo teže zbog svih ovih stvari koje ste spomenuli. Mislim da je volja bitnija čak i više od društvenih medija i svih ovih drugih distrakcija koje postoje danas, a kojih nije bilo 1995. godine. Kada je Clinton preuzeo funkciju, bio je veoma sretan da prati Evropljane i samo rekao to nije naš problem ili to je evropski problem. Zatim metamorfoza Clintona. Zapamtite, kada je Clinton došao, bio je označen kao početnik u vanjskoj politici. A onda ubrzo nakon što je došao, dogodio se pad "Crnog jastreba" u Somaliji. I to se smatralo velikom katastrofom. Dakle, evo predsjednika koji nije kao Bush Senior, koji nema puno iskustva u vanjskoj politici, a njegov prvi upad u vanjsku politiku je katastrofa u Somaliji, tako da je trebalo mnogo stvari da se Clinton preokrene. A onda kada je Clinton doživio preokret, morao je preokrenuti Evropljane. A kao što znate, to je bio još veći napor. Dakle, Clinton je preuzeo zadatak da okonča rat. I ovlastio je Holbrookea. U State Department sam došao 1976. Dakle, to je bilo prije 48 godina. I vidio sam mnogo toga. Nikada nisam vidio osobu poput Richarda Holbrookea. Prekršio je sva pravila. Nije ga bilo briga šta ljudi misle o njemu. Mogao je biti izuzetno grub i direktan ako je morao biti, a mogao je biti izuzetno šarmantan kada je trebalo. I bio je neophodan takav buldožer da bi se ovo dogodilo. Mislim da ste imali tradicionalnijeg diplomatu, to se jednostavno ne bi dogodilo. To bi stalo i jednostavno se ne bi dogodilo. I kao što znate iz knjige, ionako je skoro propao, imali su svoje kofere tamo i bili su spremni za polazak. I morate imati takvu snagu ličnosti. Druga stvar koju bih rekao je tajming je sve. Tajming je bio dobar za Dejton, jer je to bilo odmah nakon Srebrenice, odmah nakon NATO bombardovanja, odmah nakon preokreta na bojnom polju i to je bila prilika koju je trebalo iskoristiti u tom trenutku."

  • Na kraju, šta smatrate ključnim izazovima za budućnost medijacije u sukobima?

"Dozvolite mi da se vratim na moj posljednji komentar o tome kako je tajming sve. Nekoliko stvari je apsolutno neophodno. Obje strane moraju uvidjeti da pregovaranje ima više prednosti nego nastavak sukoba. I vratimo se na trenutak na Ukrajinu. Da li smo u toj fazi? Nisam siguran da jesmo. Putin bi mogao vidjeti da ima prednost na bojnom polju i želio bi je nastaviti. A ako je to slučaj, onda ćete teško pregovarati o okončanju sukoba. Također morate imati strane koje to zaista žele. I primijenimo to na Palestinu i Izrael. Mi, SAD, Evropljani, zaista želimo rješenje s dvije države. Ali ni na palestinskoj ni izraelskoj strani ne možete naći nikoga ko je entuzijastičan i spreman da pregovara o rješenju dvije države. Na palestinskoj strani, to je Mahmoud Abbas, koji ima oko 105 godina. On zapravo ima oko 88 godina. Ali on je potpuno monopolizirao moć. A tu je i sljedeća generacija Palestinaca koji bi bili vjerodostojni pregovarači. Ali na izraelskoj strani, imate Netanyahua, koji nikada nije želio rješenje s dvije države. A sada je sputan ovim desničarskim ekstremistima u njegovoj vladi da će vlada pasti ako ikada pokaže bilo kakav interes za rješenje dvije države. I on će se, ako ga vlada slijedi, vratiti na suđenje. Dakle, jadno je i tužno. Isto bih rekao i za Kipar, nešto što dobro poznajem. Nema naznaka da je turska strana zainteresovana za pregovore. I posljednji put kada je grčka strana imala ozbiljne pregovore, imali su referendum i odbili su ga. Dakle, morate dobiti prave ljude u pravo vrijeme. A ja bih samo dodao u vezi sa Kiprom, to više nije sukob. Borbe su prestale davno. I, morate imati 70, barem 70 godina, da biste se sjećali šta se dogodilo. Bilo je to prije 50 godina. I tako većina ljudi na ostrvu, na grčkoj strani, sa obje strane, nije bila ni rođena kada se ovaj sukob desio. Kipar je u EU. To je dobar život. Zašto želite da preuzmete neizvjesnost ujedinjenja sa turskom stranom? Samo sam ih spomenuo kao primjere. U slučaju Dejtona, u slučaju sukoba u BiH, tajming je bio pravi. Gledajući unazad, niste imali najbolje vođe za pregovore, za kreativne pregovore, ali ste morali uzeti ono što je na raspolaganju. I zato ste ostvarili uspjeh u zaustavljanju rata i neuspjeh u osmišljavanju strukture i institucija koje bi mogle funkcionirati."