Percepcije

Dejtonski mirovni sporazum - parafiran 21. novembra 1995. u aviobazi Wright-Patterson u Dejtonu i formalno potpisan u Parizu 14. decembra 1995. - ostaje ključna prekretnica u modernom rješavanju sukoba, čime je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Međutim, procjena sporazuma, skoro tri decenije kasnije, je složena. Tendencija da se njegovo naslijeđe označi jednom riječju – uspjeh ili neuspjeh – pojednostavljuje njegovu multidimenzionalnu prirodu. Da li umjesto toga trebamo posmatrati Dejton kao kontinuum, gdje se njegovi pozitivni i negativni aspekti mijenjaju ovisno o kontekstu?

Zamolili smo međunarodne stručnjake da podijele svoje viđenje dejtonskog naslijeđa, njegovog uspjeha i njegovih ograničenja, te njegove važnosti za buduće posredovanje u sukobima.

Kroz ove intervjue istražujemo spektar ključnih pitanja. Najvažnije pitanje je kako pomiriti postojeće napetosti kada se razgovara o njegovoj budućnosti i njegovom naslijeđu. Da li je Dejton bio uspjeh ili neuspjeh — ili nešto između? Da li predstavlja svedočanstvo vješte diplomatije ili može poslužiti i kao nacrt za rješavanje budućih sukoba? Eksperti se osvrću na najvažnije lekcije naučene tokom pregovora i razmatraju da li bi se isti sporazum mogao postići u današnjim brzim promjenama geopolitičkog okruženja. Na kraju, oni razmatraju i rastuće izazove u budućim naporima posredovanja u svijetu koji je sve više podijeljen.

U tom procesu saznajemo da Dejton možda nema potencijal za buduće pregovore, ali može ponuditi lekcije kako da se balansira između mirovnih sporazuma i državotvornih napora. Eksperti naglašavaju ključnu ulogu pravog momenta u realizaciji sporazuma, kao što je pokazao slučaj Bosne i Hercegovine 1995. godine. Kako vrijeme prolazi, perspektive Dejtonskog mirovnog sporazuma mogu evoluirati, otkrivajući i mudrost i ograničenja koja su ugrađena u njegov nacrt. Dok ga jedni posmatraju kao pragmatičan sporazum, drugi ga kritikuju kao nepotpun okvir, podsjećajući da nijedan mirovni sporazum nije savršen – ali svaki od njih može biti vodilja za rješavanje budućih sukoba.