Nastavak normalnog života i stvaralaštva bili su tokom opsade Sarajeva svim građanima jednako važni kao hljeb, lijekovi ili voda.
Ovaj segment FAMA-istraživanja obavljenih između 1992. i 1996. godine sadrži pitanje Možete li opisati neku svoju kreaciju? i odgovore ispitanika. Sarajlije (u ovom slučaju: ispitanici) kreirali su i prihvatili ovaj model da bi preživjeli: „Svi smo mi bili inovatori vlastitih metoda preživljavanja“, kako kaže jedan od ispitanika.
Izvori: FAMA Kolekcija 1992-1996. Govorna historija, Ankete: Preživljavanje, Sarajevo Life magazin, arhivska zbirka video zapisa i fotografija.
Slikar amater: „Kralj Tvrtko me privukao zbog toga što je bio jedan od naših najčuvenijih kraljeva. On je znao kako treba vladati Bosnom. Nacrtao sam njegovu glavu u prirodnoj veličini, a otkrio sam da je bio visok 207 centimetara. Njegovim likom sam htio dočarati specifični 'duh Bosne' o kojem sam i pisao.“
Milenko Simić, arhitekta i dizajner, napravio je namještaj za kuću za lutke. Napraviti tako minijaturan namještaj bilo je istinsko postignuće – minuciozna izrada krevetića, radnog stolića, ormarića i stoličica podsjeća na velikog kineskog majstora iz 18. stoljeća koji je u košpici masline isklesao čamac s vratima i prozorima, a u njemu osam figura, od kojih dvije igraju šah. Namještaj za kuću za lutke predstavlja precizan i predan rad, istinski kreativno umijeće.
Hikmeta, domaćica, plela je pape za bebe iako nije znala nijednu bebu. Kćeri su joj donosile svaki komadić vunice za pletenje koji su našle, a ona bi se tako udubila u izradu najfinijih i najmekših papa da nije razmišljala o granatama koje im padaju na balkon.