Nastavak normalnog života i stvaralaštva bili su tokom opsade Sarajeva svim građanima jednako važni kao hljeb, lijekovi ili voda.
Ovaj segment FAMA-istraživanja obavljenih između 1992. i 1996. godine sadrži pitanje Možete li opisati neku svoju kreaciju? i odgovore ispitanika. Sarajlije (u ovom slučaju: ispitanici) kreirali su i prihvatili ovaj model da bi preživjeli: „Svi smo mi bili inovatori vlastitih metoda preživljavanja“, kako kaže jedan od ispitanika.
Izvori: FAMA Kolekcija 1992-1996. Govorna historija, Ankete: Preživljavanje, Sarajevo Life magazin, arhivska zbirka video zapisa i fotografija.
Skulptor Enes Sivac imao je veliku želju da trkači (ljudi koji pretrčavaju mostove pod snajperskom vatrom) vide u zraku njegovog letećeg čovjeka. Dok je postavljao Biciklistu između dviju obala, Sivac je stalno bio pod snajperskom vatrom. Umjetnici nisu mogli spriječiti uništenje grada, ali su pružali svojevrstan otpor, održavajući barem duhovni puls grada: nisu dopustili da umre duh ovog grada.
Birajući među oštećenim tramvajima onaj od kojeg će napraviti skulpturu, skulptorka Alma Suljević se odlučila za granatama spaljeni tramvaj s kojim je to bilo tehnološki najizvodljivije. Ona i njen tim koristili su rotacijske strojeve za zavarivanje i dizalice koje je UNPROFOR imao na kamionima, te skulpturu Kentauromahija podigli na kamion.
Umjetnik Nedžad Begović je prepoznavao razne oblike u predmetima koje je pronalazio na ulici, u ruševinama. Neki od njih bili su tako očiti da ih je izložio bez gotovo ikakvih intervencija.
Dizajner Emir Kasumagić izrađivao je nakit mada ga niko nije naručivao. Ali Emir nije mogao sjediti skrštenih ruku. Radio je jako naporno i trudio se da pažljivo prateći uzorke svaki komad izradi da bude što ljepši.
Crtač stripova Dragan Rokvić nacrtao je kratki strip koji mu je FAMA naručila za sarajevski magazin Life.
Slikar Nusret Pašić rekao je da ograničenje stvara kreaciju.
„Smijeh je recept za mentalno zdravlje. A stvaranje je izvor radosti.“
„Iako se nikad nisam žalila, tokom treće godine opsade osjećala sam ogromnu potrebu da vidim more. Gdje god da pogledam, sve mi se činilo plavim. Moj prijatelj Edo Numankadić, slikar, naslikao je Plavo da me malo utješi.“
Modna revija koju je organizovao umjetnik Riad Ljutović zapravo je bila vesela: atmosfera je bila lijepa iako su na sve strane padale granate. Umjesto električnog svjetla i reflektora koristile su se baklje. Dovoljno da publika vidi da su haljine izvađene iz naftalina prelijepe i da mlade djevojke u njima izgledaju prelijepo.
Umjetnica Amra Zulfikarpašić napravila je ženski akt s burekom i baklavom. Natjerala je majku da za izložbu napravi burek i baklavu, mada je u to vrijeme bio čisti luksuz izložiti i komadić pite ili baklave koji se neće pojesti.