4.1. Aerodrom | Opsada Sarajeva 1992-1996.

4.1.

Aerodrom

"Da su mogli zrak… zatvorili bi nam i zrak"

Aerodrom je bio pod kontrolom UNPROFOR-a. Bio je korišten za dolazak humanitarne pomoći za grad, dolazak stranih novinara, umjetnika, političara, medijatora, diplomata i Sarajlija koji su imali UN press karticu ili UNHCR akreditaciju. Aerodrom je bio zatvoren ili otvoren u zavisnosti od agresorskog granatiranja ili njihovih garancija za sigurnost aerodroma, u skladu s njihovim trenutnim političkim ili vojnim ciljevima. U stvarnosti, agresor je kontrolisao aerodrom.

Pista: Prije nego što je prokopan tunel, ljudi su ulazili ili izlazili iz grada trčeći preko aerodromske piste, koja je bila omeđena žicom, rovovima i različitim preprekama. Trčeći da izbjegnu snajpere, morali su se skrivati i od bijelih UN transportera, koji su pokušavali spriječiti pretrčavanje piste. Na radiju su bili objavljivani dnevni izvještaji o ubijenim i ranjenim na pisti.

Plavi put: U nekoliko navrata, u vrijeme opsade, UNPROFOR je organizovao prelaske preko piste za civilni saobraćaj.

FAMA Kolekcija Arhiv fotografija

Građani Sarajeva: Vlastitim riječima

“Aerodrom je zatvoren koncem aprila ’92. nakon agresije koja je uslijedila od strane četničkih snaga i bivše JNA. Nakon toga 5. juna ’92. godine dolazi praktično do potpisivanja primopredaje aerodroma snagama UN-a, odnosno UNPROFOR-a. Nakon toga, tri do četiri mjeseca su se vršile pripreme za organizaciju zračnog mosta, tako da zračni most počinje u septembru ’92., ali veoma malim intenzitetom, što nije ni izdaleka moglo podmiriti potrebe grada.”

- Bakir Karahasanović, direktor Aerodroma Sarajevo

“…tu noć je on mene sa opet sestrinom kćerkom… ovaj… preveo. Bukvalno me je vukao, jer ja nisam mogla, ja sam kaput skinula, sve sam skinula… ovaj… majicu, ne znam, da mi je što lakše, da mogu trčati. Kad sam došla na pola piste, sjedile su žene, zapalile cigaretu, meni nije bilo jasno… ovaj… šta rade nasred piste, jer tu se gine. Pitam u kojem vi pravcu idete, je li u Sarajevo ili u Hrasnicu.”

- Nermina Kapić, vlasnica cvjećare

“Tokom ’94. godine, intenzitet borbenih dejstava je bio izuzetno nepovoljan za odvijanje aviosaobraćaja. Ja sam već imao priliku da radim dolje i da se uvjerim pod kojim rizicima se slijetalo i radilo dolje. Na sreću, osim par pogodaka u avion, nije bilo veće katastrofe, što je pravo čudo. Uprkos velikom intenzitetu ratnih dejstava ’94. godine, na aerodromu je operisalo 30-tak do 40-tak aviona dnevno, uključujući UNHCR, UNPROFOR i Crveni krst, koji se uključio sa avionima Ajax 7X i Iljušin 76.”

- Bakir Karahasanović, direktor Sarajevskog aerodroma

Video govorna historija: Opsada Sarajeva 1992-96. (© FAMA Kolekcija, 1997-99.)