Uloga UNPROFOR-a bila je mnogostruka. Služili su kao taoci agresoru, čistili smeće, vozili se sarajevskim tramvajem kao zaštita protiv snajpera, dijelili slatkiše, nosili brašno, uništavali sarajevske ulice tenkovima i transporterima, bili jedini prevoz u gradu kroz dugi period, popravljali električne kablove, kontrolisali aerodrom… Najznačajniji vid zaštite građana bila je vožnja transportera uz pješake, štiteći ih od snajpera dok su prelazili Titovu ulicu.
© FAMA Kolekcija Arhiv fotografija, Drago Resner
“I onda sam 7. augusta, na jednom sastanku sa njihovim predstavnicima… da bi oni najbolje mogli u tom trenutku, ako neće da se oružano angažuju, angažuju na određenim rješenjima stvari, koje su za Sarajlije bile isto toliko izuzetno važne, kao što je bila struja, kao što je bila voda, i kao što će kasnije biti plin, jer plin u to doba još nisu prekidali.”
- Muhamed Kreševljaković, gradonačelnik Sarajeva
“Međutim, izlazak naših vozila, pa i UNPROFOR-ovih, je na ovim poslovima raščišćavanja automobila, olupina, ruševina… budili su nadu da ovo neće potrajati, da će stati, da će se vratiti normalan život u ovaj grad, što se, nažalost, nije desilo za duži period.”
- Enes Filipović, pomoćnik direktora JKP “Rad”
“Igralište Koševo je bilo udaljeno jedno 200 metara vazdušne linije od prve linije agresora. Tako da u svakom momentu su oni mogli… nas su posmatrali, moglo je u svakom momentu da dođe do neželjenih posljedica. Ali, organizacija te utakmice [FK Sarajevo:UNPROFOR] je bila na visokom nivou, gdje je tako bilo organizovano, i mogu da kažem da je veliki broj gledalaca, oko 25 hiljada gledalaca, došlo na tu utakmicu koji su bili, kako bih rekao, iznenađeni da mogu da dođu na taj teren.”
- Sead Jasenković, fudbaler
Video govorna historija: Opsada Sarajeva 1992-1996. (© FAMA Kolekcija, 1997-99.)