| 1. | PROLOG |
| 2. | POZADINA |
| 3. | MAPA OPSTANKA |
| 4. | MAPIRANE LOKACIJE |
| 4.1. | Aerodrom |
| 4.2. | Pivara |
| 4.3. | Mostovi |
| 4.4. | Groblja |
| 4.5. | Velepekara |
| 4.6. | Vijećnica (Nacionalna biblioteka) |
| 4.7. | Opasne zone |
| 4.8. | Zgrada Elektroprivrede |
| 4.9. | Bašte |
| 4.10. | Hotel Holiday Inn |
| 4.11. | Bolnice |
| 4.12. | Pijaca Markale |
| 4.13. | Pijace |
| 4.14. | Porodilište |
| 4.15. | Zemaljski muzej |
| 4.16. | Narodno pozorište |
| 4.17. | Olimpijski muzej |
| 4.18. | Zgrada Oslobođenja |
| 4.19. | Parkovi |
| 4.20. | Pošta |
| 4.21. | Zgrada Predsjedništva |
| 4.22. | Zaštita |
| 4.23. | Zgrada Radio-televizije |
| 4.24. | Željeznička stanica |
| 4.25. | Snajperi |
| 4.26. | Fabrika duhana |
| 4.27. | Prevoz |
| 4.28. | Tunel |
| 4.29. | UNPROFOR (Zaštitne snage UN) |
| 4.30. | Zetra |
| 5. | PERCEPCIJE |
| 6. | MAKRO PRIČE |
| 7. | REFERENCE |
| 1. | PROLOG |
| 2. | POZADINA |
| 3. | MAPA OPSTANKA |
| 4. | MAPIRANE LOKACIJE |
| 4.1. | Aerodrom |
| 4.2. | Pivara |
| 4.3. | Mostovi |
| 4.4. | Groblja |
| 4.5. | Velepekara |
| 4.6. | Vijećnica (Nacionalna biblioteka) |
| 4.7. | Opasne zone |
| 4.8. | Zgrada Elektroprivrede |
| 4.9. | Bašte |
| 4.10. | Hotel Holiday Inn |
| 4.11. | Bolnice |
| 4.12. | Pijaca Markale |
| 4.13. | Pijace |
| 4.14. | Porodilište |
| 4.15. | Zemaljski muzej |
| 4.16. | Narodno pozorište |
| 4.17. | Olimpijski muzej |
| 4.18. | Zgrada Oslobođenja |
| 4.19. | Parkovi |
| 4.20. | Pošta |
| 4.21. | Zgrada Predsjedništva |
| 4.22. | Zaštita |
| 4.23. | Zgrada Radio-televizije |
| 4.24. | Željeznička stanica |
| 4.25. | Snajperi |
| 4.26. | Fabrika duhana |
| 4.27. | Prevoz |
| 4.28. | Tunel |
| 4.29. | UNPROFOR (Zaštitne snage UN) |
| 4.30. | Zetra |
| 5. | PERCEPCIJE |
| 6. | MAKRO PRIČE |
| 7. | REFERENCE |
4.12.
Pijaca Markale
"Od tog straha ne znam ni šta je bilo, ni kako sam došla do kuće."
Pokrivena pijaca sagrađena 1894/1895., često opisivana prije kao pozorište nego kao mjesto gdje se prodaju meso i povrće. U vrijeme opsade, kupci i prodavači su bili više zaštićeni nego oni na otvorenim pijacama. Tri najveća masakra u Sarajevu desila su se u blizini ili ispred ove zgrade. U posljednjem masakru, 28. augusta 1995. godine, minobacačka granata je ubila 41, a ranila 85 lica. Ovaj događaj bio je povod za NATO udare, potpis Dejtonskog sporazuma i postepeno dizanje opsade grada.
© FAMA Kolekcija Arhiv fotografija, Drago Resner
Građani Sarajeva: Vlastitim riječima
“Negdje su ekipe otišle da rade i čekali smo tu kameru. I čuli smo u tom trenutku da je granata pala na Katedralu, na pijacu… Onda kad sam ušao dublje, dublje u pijacu, onda sam vidio… onaj… da… vidio… onaj… strašne stvari. Ovaj… i tada tog momenta ja nisam bio ni uopšte svjestan šta snimam. Samo sam gled’o da to što je ispred mene, da… da zabilježim.”
- Hakija Topić, snimatelj TV BiH
“I negdje u toku, polovini koncerta, čuli su se, u nekoliko navrata, zavijanja sirena, ali navikli smo bili na to i niko nije posebnu pažnju obraćao. Međutim, organizatori su bili obaviješteni da se desio… jedan veći masakr. Tad se nije znalo tačno koliko ljudi. Kad smo… kad je koncert završen, jer nije prekidan, nije prekidan da bi se i time ustrajnim koncertiranjem, ustrajnim držanjem programa pokazao prkos. Pokazao taj otpor prema banditizmu, prema divljaštvu.”
- Mehmed Aličehajić, profesor njemačkog jezika
“Kad smo vidjeli da je to sve popadalo… muž mi je bio isto na pijaci… ja sam vrištala i tražim, pitam gdje je. Od tog straha ne znam ni šta je bilo, ni kako sam došla do kuće.”
- Vahida Tvico, prodavačica
Video govorna historija: Opsada Sarajeva 1992-1996. (© FAMA Kolekcija, 1997-99.)