Hronologija → Video govorna historija

Opsada Sarajeva 1992–1996.

Ovaj Interaktivni FAMA projekt objedinjuje dokumentiranu hronologiju Opsade Sarajeva s iskazima iz prve ruke unutar jedinstvenog okvira.

Materijal se može istraživati mjesec po mjesec odabirom bilo kojeg perioda između marta 1992. i marta 1996. godine. Za svaki odabrani mjesec korisnik može pregledati odgovarajuću tekstualnu hronologiju zajedno s video intervjuima govorne historije iz istog perioda. Usklađivanjem hronologije događaja s ličnim iskustvima, platforma omogućava slojevitije i kontekstualno razumijevanje kako se opsada odvijala tokom vremena.

Hronologija opsade Sarajeva 1992-1996.

Sastavljena ubrzo nakon rata, ova opsežna hronologija opsade Sarajeva obuhvata period od marta 1992. do marta 1996. godine. Strukturirana po mjesecima i godinama, oslanja se na tekstove iz “Oslobođenja,” arhive UN-a, izvještaje stranih dopisnika i svjedočanstva građana kako bi dokumentovala ključne društvene, političke, vojne, kulturne i lične događaje tog perioda. Bilježenjem važnih događaja i svakodnevnog preživljavanja, hronologija ostaje ključni izvor za razumijevanje kako se opsada odvijala i kako je promijenila svaki aspekt gradskog života.

Govorna historija: Opsada Sarajeva 1992-1996., video

Struktuirana hronološki i tematski, ovo je prva i najveća video govorna historija opsade Sarajeva u svijetu, sa gotovo 1.000 intervjua sa više od 450 građana različitih profila. Producirana ubrzo nakon rata, donosi lična svjedočanstva koja obuhvataju sve aspekte života u opkoljenom gradu. Ova kolekcija, u trajanju od 30 sati, služi kao obrazovni resurs i historijski dokument, nudeći budućim generacijama neuporediv uvid u svjedočenja iz prve ruke o najdužoj urbanoj opsadi u modernoj historiji.

VIŠE

Hronologija

Povodom mirovnog plana za BiH, lord Owen izjavio: “Ovom podjelom Muslimani će dobiti ne 10% teritorija koje sada kontrolišu, nego više nego što očekuju.”
Američki marinci, njih 300, smještaju se u Makedoniju.
Štrajk glađu u Skupštini grada.
Vlada veliko interesovanje javnosti u vezi sa odlascima konvoja.
Jean Cote naimenovan za novog glavnokomandujućeg UN trupa.
Osnovan Koordinacioni odbor domovinskih zajednica Hrvata. Dr Ante Kovačević izjavio tim povodom: “Svi koji žele braniti cjelovitu BiH su dobrodošli.”
Vuk i Danica Drašković, vođe opozicije u Beogradu, u zatvoru. Vuk Drašković štrajkuje glađu u znak protesta.
Od Splita do Sarajeva postavljeno bezbroj barikada. Obavljanje humanitarne misije je nemoguće.
GLAD u Sarajevu. Bašte i balkoni jedini izvor hrane.
Izjava jednog sarajevskog glumca: “Sire, glumci umiru! Na sceni se ponašam kao da sam sit, ali igraćemo i dalje i ako na sceni budu dva odra na kojima stvarno glumci budu umirali.”
Rusi se povukli sa Kube, na koju su stigli 1962. godine.
Štrajkači glađu u Skupštini grada dnevno gube 1-3 kg.
Sarajevo GRAD PAKLA.
Iako nema nafte, još uvijek se emituju TV dnevnik i Vijesti.
Gotovo obustavljen rad u bolnicama. Nema dijagnostike, doktori preskaču pretrage prije operacije. Agregati, i kad ima nafte, ne mogu obezbijediti rad medicinskih aparata.
Lord Owen poziva Vladu BiH i predsjednika Predsjedništva, Aliju Izetbegovića, da što prije pristupe dogovoru o podjeli zemlje.
Predsjedništvo Skupštine grada okončalo štrajk glađu pod pritiskom ljekara i apela javnosti. Po prestanku štrajka, izjavili su: “Uslovi nisu ispunjeni, ali mi smo prekinuli.”
Cijene na pijacama: Ulje - 30 DM. 1 kg.brašna -10 DM. ili 2 kutije cigareta.
Stopirani konvoji za izlazak iz grada.
Oslobođen bračni par Drašković iz zatvora, uz posjetu lorda Owena koji je to i najavio Slobodanu Miloševiću.
Konstruktor Josip Nose napravio regulator za plin.
Susan Sontag stigla u Sarajevo, da režira predstavu “Čekajući Godoa”.
U BiH stiže novih 8.000 UN vojnika.
Objavljen Dnevnik sarajevske djevojčice Zlate Filipović.
Promovisan slogan sezone, mjeseci, godina, opsade: “Sa cigaretom nikad nisi sam”.
Čuveni lovac na nacističke zločince, Simon Wiesenthal, uputio apel bivšim logorašima i članovima pokreta otpora u Drugom svjetskom ratu : “Dignite glas protiv barbarstva i brutalnosti u Bosni.”
Ženeva, 27. juli 1993. U Ženevi, nastavljena mirovna konferencija o BiH. Učesnici: Alija Izetbegović, Slobodan Milošević, Franjo Tuđman, Mate Boban, Radovan Karadžić. Kopredsjednici: Lord David Owen i Thorvald Stoltenberg.
Nova pravila: Sarajevska porodilja mora donijeti u bolnicu u vrijeme poroda: čaršaf, pelene, sapun, vodu. Odmah po porodu porodilja ide kući.
Humanitarno društvo “Caritas” hoće svoje humanitarne avione, traže status UNHCR-a.
Mirovni pregovori u Ženevi: Potpisan prekid vatre i slobodan prolaz konvoja sa humanitarnom pomoći, uz nenapadanje pripadnika UNPROFOR-a.
Vojska bosanskih Srba napala UN trupe, ali zračni udari su izostali.
Ženeva, 30. juli 1993. U Ženevi, na mirovnim pregovorima, Izetbegović, Karadžić i Boban, naredili prekid ratnih dejstava. Dogovoreno da se svaki dan na Sarajevskom aerodromu sastaju komandanti vojnih snaga, zajedno sa komandantima UNPROFOR-a. Owen i Stoltenberg ponudili novi kompromisni mirovni plan za BiH. Po ovom planu trebalo bi državu podijeliti na tri republike, ali bez etničkih obilježja, koje bi bile pod labavom federalnom kontrolom.
Ženeva: BiH ostaje država u postojećim granicama, sa tri republike koje nisu formirane isključivo na nacionalnoj osnovi.
SAD traže podršku Francuske i Velike Britanije za vazdušne udare za skidanje opsade Sarajeva.