Hronologija → Video govorna historija

Opsada Sarajeva 1992–1996.

Ovaj Interaktivni FAMA projekt objedinjuje dokumentiranu hronologiju Opsade Sarajeva s iskazima iz prve ruke unutar jedinstvenog okvira.

Materijal se može istraživati mjesec po mjesec odabirom bilo kojeg perioda između marta 1992. i marta 1996. godine. Za svaki odabrani mjesec korisnik može pregledati odgovarajuću tekstualnu hronologiju zajedno s video intervjuima govorne historije iz istog perioda. Usklađivanjem hronologije događaja s ličnim iskustvima, platforma omogućava slojevitije i kontekstualno razumijevanje kako se opsada odvijala tokom vremena.

Hronologija opsade Sarajeva 1992-1996.

Sastavljena ubrzo nakon rata, ova opsežna hronologija opsade Sarajeva obuhvata period od marta 1992. do marta 1996. godine. Strukturirana po mjesecima i godinama, oslanja se na tekstove iz “Oslobođenja,” arhive UN-a, izvještaje stranih dopisnika i svjedočanstva građana kako bi dokumentovala ključne društvene, političke, vojne, kulturne i lične događaje tog perioda. Bilježenjem važnih događaja i svakodnevnog preživljavanja, hronologija ostaje ključni izvor za razumijevanje kako se opsada odvijala i kako je promijenila svaki aspekt gradskog života.

Govorna historija: Opsada Sarajeva 1992-1996., video

Struktuirana hronološki i tematski, ovo je prva i najveća video govorna historija opsade Sarajeva u svijetu, sa gotovo 1.000 intervjua sa više od 450 građana različitih profila. Producirana ubrzo nakon rata, donosi lična svjedočanstva koja obuhvataju sve aspekte života u opkoljenom gradu. Ova kolekcija, u trajanju od 30 sati, služi kao obrazovni resurs i historijski dokument, nudeći budućim generacijama neuporediv uvid u svjedočenja iz prve ruke o najdužoj urbanoj opsadi u modernoj historiji.

VIŠE

Hronologija

Ofanziva vojske bosanskih Srba na Goražde.
Masakr na igralištu na Dobrinji. Poginulo 13 ljudi.
Dobrica Ćosić, predsjednik jugoslovenske Vlade, razriješen dužnosti.
Moskva: BH konzul Ibrahim Đikić govori o pristrasnom ponašanju Moskve. Obratio mu se ruski šef centra za vrbovanje plaćenika, sa obećanjem da će povući svoje ljude iz BiH, ukoliko mu izvuku leševe tri ruska plaćenika, koji su poginuli u borbama oko Višegrada.
Mustafa Pamuk, Skupština grada : “Mnogi su privrednici izašli sa zadatkom da obezbjede uvoz hrane u grad i niko se od njih nije vratio.”
Viktor Jakovich postao prvi američki ambasador u BiH.
Njujork, 5. juni 1993.Savjet bezbjednosti UN usvojio rezoluciju o “zaštićenim zonama”. Po ovoj rezoluciji, Sarajevo, Žepa, Bihać, Tuzla, Goražde i Srebrenica proglašeni su sigurnosnim područjima. Pripadnici UNPROFOR-a biće ovlašteni da uzvrate na napade na “zaštićene zone”; da nadgledaju prekid vatre; da podstiču povlačenje vojnih i paravojnih jedinica; kao i da zaposjednu određene položaje. UNPROFOR je uz to, ovom rezolucijom, ovlašten da u samoodbrani može poduzeti neophodne mjere, uključujući i upotrebu sile; kao i odgovoriti na bombardovanje “zaštićenih zona” ili na ometanje slobode kretanja njegovih pripadnika ili kretanje humanitarnih konvoja. Zemlje članice UN, u ovom slučaju članice NATO-a, ovlaštene su zapravo da, u saradnji sa UNPROFOR-om i generalnim sekretarom UN, upotrijebe zračne snage radi zaštite “zaštićenih zona”, odnosno mandata UNPROFOR-a.
Hrvati vrše pritisak na katoličkog poglavara Vinka Puljića da napusti Sarajevo.
Rasim Delić imenovan za komandanta Vrhovnog Štaba ARBiH. Smijenjen Sefer Halilović, dotadašnji komandant ABiH. Smijenjen ministar MUP-a Jusuf Pušina, a na njegovo mjesto postavljen Bakir Alispahić.
Klaus Kinkel, ministar spoljnih poslova Njemačke: “Trebalo bi uvesti sankcije protiv Hrvatske.”
Marinci SAD ušli u Somaliju, da spriječe širenje sukoba.
U Ženevi održana zajednička sjednica Predsjedništva BiH.
Na pitanje o mogućoj vojnoj intervenciji u Bosni, predsjednik SAD, Bill Clinton, odgovorio: “Ne mogu bez saveznika, a nisam promijenio mišljenje.”
Vojska bosanskih Srba gađala ljude u molitvi prilikom dženaze. Poginulo osam ljudi na groblju Budakovići. Mešihat: “Moguće je obavljati dženaze i noću.”
Saopštenje iz Hrvatske: “Bosanski političari ubuduće moraju najaviti dolazak u Hrvatsku. Neće biti dopuštene posjete privatnog karaktera."
Predsjednik Hrvatske, Franjo Tuđman, i predsjednik Srbije, Slobodan Milošević, predlažu nove mape za Bosnu i Hercegovinu.
Ženeva, 18. juni 1993. Mirovni pregovori u Ženevi: Alija Izetbegović, predsjednik Predsjedništva BiH, odbio mirovni plan.
Putnici za Mediteranske igre u Monpeljeu ostali blokirani u Jablanici. 20 sportista je uspjelo proći.
Bill Clinton želi cjelovitu BiH, “…ali ako se oni dogovore drugačije, mi ćemo pristati.”
Dječija ambasada slavi drugi rođendan, uz akrobatski rok, pjesme, trakice, igre.
Njujork, 20. juni 1993. Usvojena nova rezolucija UN, o provođenju zaštite “zaštićenih zona”. Savjet bezbjednosti UN, u ključnoj odredbi Rezolucije broj 844, "odlučuje da odobri povećanje snaga UNPROFOR-a, kako bi se ispunili zahtjevi iz izvješća generalnog sekretara UN za angažiranje 7.500 hiljada novih vojnika.”
Ženeva: Izjava lorda Owena: “Naš najveći problem je kako privoljeti Muslimane na nastavak pregovora.”
Predsjednik Predsjedništva BiH, Alija Izetbegović, se vratio u Sarajevo sa pregovora u Ženevi. Ostali članovi Predsjedništva u Ženevi, da vide šta se to nudi. Poslije 15 mjeseci su se sastali prvi put: Abdić, Lazović, Lasić, Akmadžić, Boras.
Dalekovodi srušeni, Termoelektrana bez sirovina, Hidroelektranu drži HVO, plin uključuju i isključuju bosanski Srbi.Vode nema. Struje nema.
Smijenjen glavnokomandujući UNPROFOR-a, general Morillon.
Članovi BH Predsjedništva, Alija Izetbegović i Ejup Ganić, neće putovati u Ženevu na nastavak pregovora, zbog neodložnih poslova. Očekuje se povratak ostalih članova Predsjedništva, koji su u Zagrebu.
Ekipa za pjesmu “Evrovizije 93” pretrčala pistu, da bi stigli na takmičenje.
Održana modna revija u hotelu “Holiday inn”. Modna kolekcija napravljena od UNHCR vreća i prozorskih folija.
SAD raketirale Bagdad.
Pavarotti pjeva u Central parku u Njujorku.
Neki članovi Predsjedništva BiH, na sjednici održanoj na Sarajevskom aerodromu, razgovarali o podjeli BiH.
Na sjednici Savjeta bezbjednosti UN, odbijen prijedlog islamskih i nesvrstanih zemalja da se Bosni i Hercegovini skine embargo na oružje. SAD glasale za. Francuska, Britanija i Rusija protiv.
Dr Bakir Nakaš, ljekar Državne bolnice u Sarajevu: “Ove godine mi je lakše, iako mi je užasno teško. Znam šta imam, a šta mogu očekivati, čime raspolažem i znam da će ovo dugo trajati.”