Hronologija → Video govorna historija

Opsada Sarajeva 1992–1996.

Ovaj Interaktivni FAMA projekt objedinjuje dokumentiranu hronologiju Opsade Sarajeva s iskazima iz prve ruke unutar jedinstvenog okvira.

Materijal se može istraživati mjesec po mjesec odabirom bilo kojeg perioda između marta 1992. i marta 1996. godine. Za svaki odabrani mjesec korisnik može pregledati odgovarajuću tekstualnu hronologiju zajedno s video intervjuima govorne historije iz istog perioda. Usklađivanjem hronologije događaja s ličnim iskustvima, platforma omogućava slojevitije i kontekstualno razumijevanje kako se opsada odvijala tokom vremena.

Hronologija opsade Sarajeva 1992-1996.

Sastavljena ubrzo nakon rata, ova opsežna hronologija opsade Sarajeva obuhvata period od marta 1992. do marta 1996. godine. Strukturirana po mjesecima i godinama, oslanja se na tekstove iz “Oslobođenja,” arhive UN-a, izvještaje stranih dopisnika i svjedočanstva građana kako bi dokumentovala ključne društvene, političke, vojne, kulturne i lične događaje tog perioda. Bilježenjem važnih događaja i svakodnevnog preživljavanja, hronologija ostaje ključni izvor za razumijevanje kako se opsada odvijala i kako je promijenila svaki aspekt gradskog života.

Govorna historija: Opsada Sarajeva 1992-1996., video

Struktuirana hronološki i tematski, ovo je prva i najveća video govorna historija opsade Sarajeva u svijetu, sa gotovo 1.000 intervjua sa više od 450 građana različitih profila. Producirana ubrzo nakon rata, donosi lična svjedočanstva koja obuhvataju sve aspekte života u opkoljenom gradu. Ova kolekcija, u trajanju od 30 sati, služi kao obrazovni resurs i historijski dokument, nudeći budućim generacijama neuporediv uvid u svjedočenja iz prve ruke o najdužoj urbanoj opsadi u modernoj historiji.

VIŠE

Hronologija

Na mirovnoj konferenciji u Lisabonu, predsjednik Predsjedništva, Alija Izetbegović, prihvata razgovor o teritorijalnom razgraničenju. Predsjedavajući EZ, Jose Cutilliero, iznosi koncept tri konstitutivne zajednice BiH, nudeći na uvid mape koje su izradili eksperti EZ.
U Sarajevu je 17.000 izbjeglica koje se sele iz jednog dijela grada u drugi. Oni su ili protjerani iz svojih domova, ili su im kuće i stanovi uništeni granatama.
Sarajevo je pod opsadom. Zatvoren krug oko grada. Postavljeni su tenkovi, minobacači, snajperi, topovi.
Prilikom povlačenja JNA iz zgrade Komande, na mostu Skenderija došlo do sukoba. Samoorganizovani branitelji grada napali konvoj JNA.
Nakon povratka iz Lisabona, po slijetanju na Sarajevski aerodrom, JNA zarobljava predsjednika Predsjedništva, Aliju Izetbegovića, njegovu kćerku koja je u pratnji i lidera SDP-a, Zlatka Lagumdžiju. Oslobođeni su poslije dugih pregovora o razmjeni, uz asistenciju komandanta UN, Louisa Mackenziea.
Juka Prazina, paravojni lider gradskih jedinica, postaje glavnokomandujući Specijalnih jedinica MUP-a BiH.
Članovi Predsjedništva BiH, Stjepan Kljujić i Fikret Abdić, potpisali obustavu vatre uz sporazum o deblokadi kasarni JNA.
U Starom Gradu, na ulazu u Sarajevo, postavljena stara drvena kapija.
JNA smjenjuje Blagoja Adžića i razrješuje dužnosti glavnokomandujućeg oblasti Sarajevo, Milutina Kukanjca.
Sarajevsko naselje Dobrinja u okruženju trupa SDS-a. Teroristi SDS-a postavili ultimatum braniocima Dobrinje. SDS postavili barikadu sa naoružanim vojnicima između naselja Dobrinja i Mojmilo.
Unutar blokiranih kasarni JNA nastaju sukobi među pojedinim vojnicima.
Iz kasarni pucaju na vozila i prolaznike. Kasarna postaje smrtonosna tačka.
Vojska JNA odlazi i razara sve oko sebe.
Vode se borbe oko kasarni JNA.
Prekinuto emitovanje nezavisnog informativnog programa “Yutel”.
Prilikom granatiranja glavne zgrade Pošte sa okolnih brda, na koja su se smjestile srpske paramilitarne grupe, izgorjelo 40.000 telefonskih linija. Minirana rezervna telefonska centrala na Obali. Sabotažu su izveli niški specijalci.
Vode se ulične borbe u različitim gradskim zonama.
Fabrika duhana u Sarajevu izgorjela poslije gađanja zapaljivim granatama.
Vođena gradska bitka u Pofalićima, između srpskih jedinica i odbrane grada. Branitelji su oslobodili ovo naselje.
Glavni štab mirovnih trupa UN napustio Sarajevo.
Predsjedništvo BiH kao krajnji rok za povlačenje JNA postavilo l9. maj.
Na Ilidži, prilikom odlaska konvoja iz grada, SDS trupe zaustavile 5.000 žena i djece.
Dogovor o konfederaciji Bosne i Hrvatske odjeknuo kao bomba.
Predsjedništvo BiH proglasilo vojsku JNA okupacionom silom.
BiH postala članica UN.
Poslije dugih pregovora, oslobođen konvoj žena i djece zaustavljen na Ilidži.
SDS trupe prisilno iselile pacijente iz bolnice Jagomir. 113 mentalnih bolesnika luta gradom.
Sarajevski pisac Abdulah Sidran, inače strastveni šahista, traži donaciju od 50.000 DM. za učešće bh šahista na Šahovskoj olimpijadi u Manili.
U napadu na grad, ciljano zapaljen veliki olimpijski kompleks “Zetra”.
MUP podnio krivične prijave protiv članova SDS-a, a bivših članova Predsjedništva BiH, Biljane Plavšić, Nikole Koljevića i Momčila Krajišnika.
Sefer Halilović imenovan za komandanta TO BiH.
SDS trupe pokušale proboj u grad, iz pravca Vraca.
Lisabon, 24. maj 1992: Donesena Rezolucija, poslije nove runde pregovora.
Portugalski ambasador, Jose Cutilliero, otpočeo novu rundu pregovora. Hrvatsku delegaciju iz BiH predvodi Mate Boban. Radovan Karadžić predstavlja srpski narod. Predstavnike muslimanskog naroda i delegaciju BiH predvodi Haris Silajdžić.
JNA napustila kasarnu “Viktor Bubanj”.
Izvještaj iz Botaničke bašte: specijalni primjerci ugroženi usljed neprestanog bombardovanja.
Udruženje pčelara BiH šalje u svijet istinu o događajima u gradu.
Teški artiljerijski napad agresora na Porodilište.
Granatiranje centra grada. Masakr nad civilima u redu za hljeb.
Predsjedništvo BiH ne odobrava odlazak konvoja iz grada zbog mogućih ucjena agresora.
Jedinice JNA se iseljavaju iz gradske kasarne “Jusuf Džonlić”.
Artiljerijski napad na grad. Grad gori. Napad na zgradu “Oslobođenja”.
Rušenje i paljenje grada uslovljava prekid mirovne konferencije u Lisabonu.
JNA napustila vojni poligon Pazarić.
Njujork, 30. maj 1992. Savjet bezbjednosti UN usvojio Rezoluciju 757, o uvođenju sankcija protiv Srbije i Crne Gore u kojoj se kaže:
- da se zaustavi uvoz svih proizvoda i dobara iz Srbije i Crne Gore;
- da se obustavi izvoz svih dobara i proizvoda u Srbiju i Crnu Goru;
- da se uskrate svi finansijski izvori, uključujući i srpsku i jugoslovensku imovinu u stranim zemljama;
- da se uvede zabrana letova i prelijetanja teritorija stranih zemalja, svim avionima koji lete za Srbiju i Crnu Goru ili sa teritorija tih republika u druge zemlje, osim ako je riječ o posebnim, unaprijed odobrenim letovima, sa humanitarnim potrepštinama;
- da se uvede zabrana servisiranja aviona registrovanih u Srbiji i Crnoj Gori ili koji rade za njihove potrebe, kao i isporuka rezervnih dijelova za takve letjelice, usluge osiguranja ili naplate po tim osnovama;
- reduciranje osoblja diplomatskih misija i konzularnih predstavništava Srbije i Crne Gore, u svim zemljama svijeta;
- zabrana učešća u sportskim događajima, licima ili grupama koje predstavljaju Saveznu Republiku Jugoslaviju, odnosno Srbiju i Crnu Goru;
- suspendovanje naučne i tehničke saradnje, kulturnih veza i posjeta sa licima ili grupama, koje su podržavane ili koje predstavljaju Saveznu Republiku Jugoslaviju, odnosno Srbiju i Crnu Goru...