Hronologija → Video govorna historija

Opsada Sarajeva 1992–1996.

Ovaj Interaktivni FAMA projekt objedinjuje dokumentiranu hronologiju Opsade Sarajeva s iskazima iz prve ruke unutar jedinstvenog okvira.

Materijal se može istraživati mjesec po mjesec odabirom bilo kojeg perioda između marta 1992. i marta 1996. godine. Za svaki odabrani mjesec korisnik može pregledati odgovarajuću tekstualnu hronologiju zajedno s video intervjuima govorne historije iz istog perioda. Usklađivanjem hronologije događaja s ličnim iskustvima, platforma omogućava slojevitije i kontekstualno razumijevanje kako se opsada odvijala tokom vremena.

Hronologija opsade Sarajeva 1992-1996.

Sastavljena ubrzo nakon rata, ova opsežna hronologija opsade Sarajeva obuhvata period od marta 1992. do marta 1996. godine. Strukturirana po mjesecima i godinama, oslanja se na tekstove iz “Oslobođenja,” arhive UN-a, izvještaje stranih dopisnika i svjedočanstva građana kako bi dokumentovala ključne društvene, političke, vojne, kulturne i lične događaje tog perioda. Bilježenjem važnih događaja i svakodnevnog preživljavanja, hronologija ostaje ključni izvor za razumijevanje kako se opsada odvijala i kako je promijenila svaki aspekt gradskog života.

Govorna historija: Opsada Sarajeva 1992-1996., video

Struktuirana hronološki i tematski, ovo je prva i najveća video govorna historija opsade Sarajeva u svijetu, sa gotovo 1.000 intervjua sa više od 450 građana različitih profila. Producirana ubrzo nakon rata, donosi lična svjedočanstva koja obuhvataju sve aspekte života u opkoljenom gradu. Ova kolekcija, u trajanju od 30 sati, služi kao obrazovni resurs i historijski dokument, nudeći budućim generacijama neuporediv uvid u svjedočenja iz prve ruke o najdužoj urbanoj opsadi u modernoj historiji.

VIŠE

Hronologija

Zgrada Doma slijepih postala gnijezdo naoružanih srpskih paravojnih trupa.
Iseljena najveća kasarna JNA “Maršal Tito”, u centru grada.
Pukle telefonske veze Sarajevo - Svijet.
Građani, zatvoreni u haustore i podrume usljed neprestanog granatiranja, priređuju haustorske priredbe.
U gradu vlada teška nestašica hrane. Mjesna zajednica Buljakov potok napravila mini-farme za preživljavanje.
Prilikom agresorskog napada na Aerodromsko naselje, građani otvorili radio-aparate do daske, uz pjesmu: “Ne daj se, Bosno!”
UN vodi pregovore oko preuzimanja aerodroma, koji je pod kontrolom JNA i srpskih terorista.
Sarajevski psihijatri daju savjete građanima za mentalni opstanak: uspostavljajte što više kontakata, ne ostajte u izolaciji, pokažite solidarnost, dijelite sve sa drugima, treba raditi što više - izmišljati poslove, nemojte sjediti skrštenih ruku…
Nestalo metadona, lijeka za narkomane.
Elektro-energetski sistem BiH je isparcelisan
Predsjedništvo BiH proglašava ratno stanje i opštu mobilizaciju.
Louis Mackenzie, komandant UNPROFOR-a, uspostavlja dvodnevno primirje kao uslov za otvaranje aerodroma.
Izgorjela zgrada dnevnog lista "Oslobođenje", pod teškim artiljerijskim napadom.
Avioni JNA gađaju TV predajnik u Moštrima kod Visokog, u blizini Sarajeva.
Srpske paravojne trupe protjeruju građane muslimanske i hrvatske nacionalnosti iz sarajevskog naselja Ilidža.
Predsjednik Predsjedništva BiH izjavio da će ići na konferenciju u Strazbur 25. aprila, ako se otvori aerodrom i ako mu UNPROFOR obezbijedi put do aerodroma.
Prije konferencije u Strazburu, specijalne jedinice MUP-a izjasnile se protiv kantonalne i podijeljene Bosne.
Javno tužilaštvo BiH u Sarajevu izdalo zabranu rada SDS-a. Postupak je pokrenuo Centar za antiratne aktivnosti, a Tužilaštvo presudilo.
Na SDS barikadi, pri izlasku iz grada zaustavljeni bh olimpijci na putu za Olimpijske igre u Barseloni.
"Grasovi" vozači tramvajima voze Sarajlije, a peta kolona se raspituje o vremenu polaska tramvaja da bi dojavili SDS teroristima, da bi ih ovi onda gađali sa brda.
Kinkel, njemački ministar spoljnih poslova, osjeća nemoćni bijes, te je duboko deprimiran pred nesposobnošću međunarodne zajednice da pomogne Bosni i Sarajevu.
Strazbur, 25. juni 1992. U Strazburu počeo samit o BiH. Predsjedavajući na ovom samitu je lord Carrington. Učesnici: Haris Silajdžić, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman.
Čekanje na prekid vatre da bi se otvorio aerodrom. Louis Mackenzie: bh vlada drži vojničke efektive u gradu, a Srbi kažu da neće gađati civilne ciljeve, što znači mogu gađati vojne.
Sarajlije, inače strastveni pušači, puše razne vrste cigareta u gradu pod opsadom: najzdravija je KOKTEL cigareta.
MUP izdao uputstvo za bezbjedno kretanje u gradu pod granatama i snajperima.
U sarajevskom naselju Alipašino polje, B faza, održano takmičenje u šahu.
Krah mirovne konferencije u Strazburu.
Po gradu lutaju napušteni kućni ljubimci, jer su vlasnici napustili grad.
U sarajevskoj “Velepekari” nije proizveden hljeb, osnovna hrana Sarajlija, jer nema kvasca.
Stonoteniseri iz Sarajeva idu u Crikvenicu na pripreme za Evropsko prvenstvo.
Francuski predsjednik François Mitterand, potpuno nenajavljeno sletio na zatvoreni Sarajevski aerodrom. Otišao u obilazak grada pod opsadom. Posjetio Državnu bolnicu /Vojnu bolnicu/ i tom posjetom razriješio krizu dostave humanitarne pomoći, kao što je zaustavio akciju eventualnih zračnih udara na položaje bosanskih Srba.
Odlukom Predsjedništva uvedena radna obaveza.
Zavijorila se plava UN zastava nad pistom Sarajevskog aerodroma, tri minuta prije početka sjednice Savjeta bezbjednosti UN, netom prije isteka ultimatuma datog bosanskim Srbima. Stigli su prvi avioni sa humanitarnom pomoći za građane Sarajeva.
Sve veze sa svijetom su u prekidu.
Njujork, 30. juni 1992. Savjet bezbjednosti usvojio Rezoluciju 761, kojom ovlašćuje sekretara UNPROFOR-a da ostvari sigurnost i funkcioniranje sarajevskog aerodroma. Članom 2 te Rezolucije Savjet bezbjednosti poziva sve strane da se održi apsolutni i bezuslovni prekid vatre.