Percpecije

Mapiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma

'Dejton' je u jezik ušao kao kratica za posebnu vrstu diplomatije: zaključati sviju dok ne postignu dogovor.

(Richard Holbrooke)

FAMA metodologija se bavi mapiranjem događaja i svjedočanstava sa namjerom da postavi narativ koji će biti naš doprinos učenju o periodu raspada Jugoslavije u periodu 1991-1999. Metodom istraživanja i hronološkom postavkom najbitnijih tačaka gradili smo put ka multimedijalnom edukacijskom Modulu prenosa znanja koji će zahvaljujući svom dvojezičnom sadržaju (B/H/S – ENG), online formatu i pristupačnosti kroz društvene mreže biti široko dostupan.

Živi dokument: Dejtonski mirovni sporazum je dokument ogromne težine, pregovaralo se o životu i smrti, jer se rat u Bosni i Hercegovini morao zaustaviti. 'Dejton' je i živi dokument, jer je meta političkih manipulacija, kako 1995. godine tako i 28 godina poslije potpisa sporazuma. Zbog toga se mirovni sporazum može posmatrati kao 

1. složeni političko-pravni dokument čija je implementacija podložna različitim interpretacijama i (geo)političkim utjecajima; i 
2. kao umijeće pregovaranja koje se razvijalo i adaptiralo kao odgovor na nestabilnu (geo)političku dinamiku tog vremena. 

U tom kontekstu, FAMA Metodologija je odlučila da se fokusira na sami čin umijeća pregovaranja. Na ovaj način moguće je proniknuti u temu kako bi današnje i buduće generacije shvatile uzroke i posljedice mirovnog sporazuma koji je završio rat u Bosni u Hercegovini.

Danas (2023.) postavljamo 'Modul: prenosa znanja-Dejtonski mirovni sporazum' u namjeri izučavanja umijeća pregovaranja sa posebnim fokusom na model iz 1995. godine pod nazivom 'U.S. Šatl-diplomatija' i 'Close Proximity Talks' u zračnoj bazi Wright-Patterson (Dejton, OH).

Šatl-diplomatija je djelovanje vanjske strane u ulozi posrednika između učesnika (ili među učesnicima) u sporu, bez direktnog kontakta strana. Proces podrazumijeva stalno putovanje (“šatlovanje”) posrednika, od lokacije jedne strane u sporu do lokacije druge strane. 

(Richard Holbrooke)

Naš pristup ovoj temi je počeo 1997. godine i postepeno se razvijao kroz pojedinačne projekte koji su se bavili Dejtonom kroz različite perspektive i multimedijalne formate. Svaki od tih projekta je bio predstavljen kao samostalan edukacijski model u produkcijskom formatu koji je odgovarao tom vremenu. Kada smo počeli, nismo unaprijed znali u kojem će se smjeru i kojim redoslijedom razvijati naš rad na 'Dejtonu', ali smo znali da će svaki pojedinačni projekat izdržati test vremena i biti finaliziran u formatu edukacijskog Modula prenosa znanja. Iako svaki projekat ima svoj format, oni dijele zajedničkog imenitelja – kako mapirati priču pregovaranja kao osnovicu za nove edukacijske i komunikacijske modele?

Naš pristup kompleksnosti teme i projektnoj produkciji bio je vođen osnovnim pravilom: 'predstaviti činjenice u jedinstvenom multimedijalnom formatu sa visokim stepenom kreativnosti koji je dostupan različitoj publici, od eksperata do pojedinaca, a da se pri tom ne ugrozi integritet historijskog konteksta i izvornih informacija.'

Vremenom, FAMA je usavršila iztraživačko-uredničko-kreativnu metodologiju koja nam je omogućila da komuniciramo složenost događaja vezanih za raspad Jugoslavije na način koji omogućava pojedincu da istovremeno shvati historijsku pozadinu i postane dio same priče kroz interakciju sa sadržajem.

Kroz Modul: prenos znanja, mi ne otvaramo samo hronološki prozor naše metodologije, mi istovremeno lansiramo nove obrazovne i komunikacijske modele koji su prilagodljivi i odgovaraju na izazove 21. vijeka.

Hronologija razvoja modula

Naš proces mapiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma se razvijao kroz zadnjih 26 godina, od prvog projekta iz 1997. do danas. Kako bismo objasnili razvoj naše metodologijie, izlistavamo sve projekte hronološkim redom, uz objašnjenje koji smo format koristili da na najbolji način predstavimo sadržaj tog edukacijskog segmenta.

1997.

Format: Video 'Dosije' (TV)

[DOSIJE: Implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma – TV dokumentarni film]

Počeli smo ovako: Ko su glavni potpisnici mirovnog sporazuma i u kojem kontekstu? Kada smo definisali to pitanje, otvorili smo format video profila za televizijsko emitovanje. To je bilo prvi put da su predstavljena tri predsjednika, u kategoriji konteksta raspada Jugoslavije i potpisa mirovnog sporazuma: Slobodan Milošević (Srbija), Alija Izetbegović (Bosna i Hercegovina) i Franjo Tuđman (Hrvatska). U vrijeme produkcije (1997. godine), neposredno nakon rata, televizija je bila jedini medij koji je mogao privući pažnju šire i raznovrsnije publike. U to vrijeme uspostavljanja mira malo se znalo o tome šta se događalo tokom pregovora i u čijim rukama smo bili. Zbog karaktera ratova, građani su znali o ratnim događanjima uglavnom o onome šta se zbivalo u njihovoj lokalnoj zajednici, a ovim projektom smo im dali odgovor na pitanje ko, šta, gdje i kakvu je imao ulogu u ovim procesima.

Naravno, profili predsjednika i njihova uloga u ratovima 1991-1996. će se u narednim godinama upotpunjavati otvaranjem za sada nedostupnih informacija, dok je naš projekat urađen neposredno iza rata sa tada dostupnim dokumentima i činjenicama.

2000.

Format: Ilustrovani Album (Šatl-diplomatija i pregovori u Dejtonu)

[Dejtonski mirovni sporazum: Mapiranje pregovora, Album FAMA Kolekcije]

2000. godine dobili smo pravu priliku da uđemo u suštinu umijeća pregovora pomoću svjedočanstva iz prve ruke. Autor projekta Miran Norderland dobio je specijalnu dozvolu glavnog pregovarača i arhitekte sporazuma Richarda Holbrookea da po njegovoj tek objavljenoj knjizi 'Završiti rat' uradimo ilustrovani album o procesu i umijeću pregovora, fokusirajući se prvenstveno na (1) preokret u politici SAD-a prema BiH; (2) 'U.S. Šatl-diplomatiju'; i (3) 'Close Proximity Talks' u zračnoj bazi Wright-Patterson (Dejton, OH) sa pratećim prologom i kontekstom.

Putem ilustrovanih prizora knjigu smo razdvojili na hronološke segmente iscrtavajući putanju priprema i prateći 21 dan pregovora u Dejtonu (kada niko od učesnika nije smio napustiti bazu dok se ne dogovore). Sadržaj albuma je bio predstavljen po hronologiji događaja i oživljen ručno crtanim ilustracijama. Na crtežima su postavljeni i njihovi originalni dijalozi i izjave, padovi i usponi, drame i preokreti. Tako smo dobili dinamiku pregovora i očitavali energiju vodećeg pregovarača koji je sa svojim timom nepopustljivošću, vještinom i umijećem pregovaranja srušio postojeći ratni mehanizam i završio rat. Ilustrovani album je bio i knjiga, i scenario, i dokument idealan za čitaoca kojem taj sadržaj do tada nije bio dostupan.

2015.

Format: Edukacijski sto

[Edukacijski 'Study Table': Mapiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma]

2015. godine smo razvili novi format: edukacijski sto, prilagođen vremenu, kao novu mogućnost vizualizacije umijeća pregovaranja. Ovaj format je velikim dijelom baziran na knjizi Richarda Holbrookea 'Završiti rat'. Metodologijom mapiranja u atraktivnom i funkcionalnom dizajnu, svi učesnici pregovora i zbivanja u njihovim glavnim segmentima su mapirani u formatu edukacijskog stola koji je strukturiran u 4 glavna tematska dijela (1) Pozadina – raspad Jugoslavije i rat u BiH; (2) 'U.S. Šatl-diplomatija'; (3) 'Close Proximity Talks' u zračnoj bazi Wright-Patterson (Dejton, OH) i (4) post-Dejtonska BiH (u kontekstu 20. godišnjice mirovnog sporazuma).

Edukacijski sto je bio postavljen u posebnoj sali Zemaljskog muzeja u Sarajevu, da bi poslije toga bio uvršten u stalnu postavku Historijskog muzeja u Sarajevu. Brojni posjetioci, studenti, đaci, građani, turisti, istraživači imaju priliku da u takvom formatu, uz video dokumentarnu animaciju prikazanu na platnu, bez prethodnog znanja o predstavljenim događajima kroz širu sliku shvate kompleksnost pregovora koji su prethodili potpisu mirovnog sporazuma.

2015.

Format: Video-dokumentarna animacija

[Video-dokumentarna animacija: Mapiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma]

Da bismo napravili tematski kontekst koji će pratiti postavku edukacijskog stola u muzejskim okvirima, odabrali smo format video-dokumentarne animacije u kojem smo pratili hronologiju raspada Jugoslavije i ratova 1991-1999. Hronologijom smo došli do prekretnice koja je omogućila pregovore u Dejtonu i završetak rata mirovnim sporazumom. Video-dokumentarna animacija je bila vrlo korisna edukacijska alatka da se gledaoci na jednostavan, a atraktivan način upoznaju sa tako kompleksnom temom.

Video-dokumentarna animacija je bila prikazana na TV stanicama i na našem YouTube kanalu. Ali, njena glavna funkcija je bila u pratećoj ulozi uz edukacijski sto u muzejskoj postavci. Na taj način ova dva formata su se savršeno dopunjavala za što potpunije razumijevanje naše temu umijeće pregovaranja i kako završiti rat.

2018., 2019., 2020.

Format: TV/Online talk-show (preko 50 intervjua i desetominutnih izjava)

[Time is UP! Vrijeme ističe... multimedijalni TV/online talk-show]

Počeli smo video-projekat 'Time is UP!' kako bismo pojasnili poveznicu između prošlosti i sadašnjice koja podupire konstantu političko-društveno-ekonomsku krizu u Bosni i Hercegovini. U središtu te matrice je takozvana 'Dejtonska referenca' – skoro za sva (ne)događanja je kriv, zaslužan ili odgovoran Dejtonski mirovni sporazum. Temeljno pitanje tog vremena i našeg serijala u kojem smo u tri sezone imali 80 učesnika (analitičara, sociologa, psihologa, istraživača, umjetnika, doktora, političara..) bilo je JESMO LI SIGURNI?

U svim kategorijama straha i političkih i zdravstvenih neizvjesnosti u post-dejtonskoj Bosni i Hercegovini, teme smo predstavljali kroz talk-show, kontekstualizirane makro-priče i vizualizirane index-podatke. Cilj je bio da se kompleksne teme predstave na način koji je razumljiv i informativan za široku publiku.