Ova studija, producirana ubrzo nakon rata, prvo je i jedino obimno istraživanje javnog mnjenja koje dokumentuje svakodnevni život tokom opsade Sarajeva. Svjedočanstva 4.637 građana iz svih gradskih općina otkrila su matricu opstanka, domišljatosti i otpornosti. Obuhvatajući 31 pitanje o dnevnim rutinama, inovacijama i mentalnoj izdržljivosti, digitalizirane ankete nude rijedak uvid u bazični opstanak i otpor kao oblik prkosa. Kroz korelaciju odgovora prema dobi, spolu, profesiji i lokaciji, studija produbljuje razumijevanje života pod opsadom.
U različitim dijelovima grada preživljavalo se pod različitim uslovima. Ljudi nisu prelazili velike udaljenosti da bi saznali kako žive oni u drugom kvartu. 1996. godine smo shvatili da je vrijeme za ustanovljanje metodološkog toka sprovođenjem ankete u deset različitih dijelova grada. Sva anketna pitanja su se odnosila na iskustvo pod opsadom na svim nivoima preživljavanja. Ali to nije bilo dovoljno za ostvarivanje cjelokupne slike. Stoga smo oko 4.637 anketa digitalizovali i na svako od postavljenih pitanja dobili instantan odgovor. I došli smo do velikih otkrića. 4.637 odgovora se može smatrati dovoljno značajnim uzorkom da bi se učestali odgovori prihvatili kao pravilo; na primjer: rad je zakon opstanka; ne smiješ misliti ni o čemu osim o onom što se trenutno dešava; da nije bilo cigareta, Sarajevo bi palo; reciklaža je promjena namjene predmetima; ljudi su se kretali da ne bi razmišljali kako im je – to je bio izvor mnogih dostignuća; mnoge hronične bolesti (kao migrena) povukle su se jer je organizam sve odbrambene mehanizme stavio u svrhu preživljavanja situacije…Danas, naša kolekcija sadrži bisere značajne kao inicijalne kapsule za naučnu nadgradnju različitih disciplina.
1996. godine, odmah nakon mirne reintegracije Sarajeva, naš tim je krenuo u pripreme projekta arhiviranja. Po našem planu, prvi dio projekta je bio Anketa Opstanak '92.-'96. Računali smo s tim da su sjećanja varljiva, da ljudi pod raznim uticajima mijenjaju mišljenje, da umiru, preseljavaju se u druge krajeve, te da je stoga važno njihova svjedočenja zabilježiti odmah po završetku rata. Ankete smo podijelili po opštinama, znajući da se život pod opsadom bitno razlikovao u starom ili novom dijelu grada; da se način preživljavanja razlikovao čak i po naseljima zavisno od toga da li je u naselju postojalo mjesto gdje se toči voda, koliko zemljišta je bilo na raspolaganju za pravljenje bašta, koliko je neka kuća bila izložena direktnoj snajperskoj paljbi, da li je naselje blizu učestalo granatiranim strateškim tačkama.
Koristili smo metodu slučajnog uzorka, te anketirali ljude različitog pola, zanimanja i godišta, ali prije svega različitog mjesta stanovanja. Htjeli smo da svjedočenja budu potpuno autentična, bez namjere da dobijemo projektovan rezultat. U pokušaju da na svim nivoima uspostavimo autentičnu sliku četverogodišnje opsade od prvog do posljednjeg dana, svakako je bio značajan i izbor postavljenih pitanja.
FORMAT ANKETE - LISTA PITANJA
‘Opstanak’, ankete (Opsada Sarajeva 92-96.)
• GODIŠTE:
• ZANIMANJE:
• POL:
• KVART:
PITANJA / ODGOVORI:
Naznaka:
Svi ovi projekti su kasnije pokazali da je u stvaranju vrijednih priloga tumačenju i učenju o periodu 1991.-1999. u bivšoj Jugoslaviji ovaj metod ključ dokumentovanja događaja. Osim za lokalnu i globalnu edukaciju, ovaj projekat se takođe pokazuje vrijednim prilogom procesima istine i pomirenja, kao i procesu demokratizacije našeg poslijeratnog društva.
| Tema | Opsada Sarajeva 1992–1996. |
|---|---|
| Period istraživanja | 1992-1996. |
| Orginalni format | Ankete (istraživanje javnog mnjenja) prikupljeni su lično, ispunjeni rukom na papiru i kasnije prepisani u digitalni Word format. |
| Jezik | Bosanski / Hrvatski / Srpski (Engleski prijevod dostupan) |
| Projektni sadržaj | 4.637 Sarajlija iz svih gradskih općina podijelilo je svoja lična iskustva života pod opsadom, odgovarajući na 31 standardizirano pitanje i navodeći spol, godinu rođenja, zanimanje i gradski distrikt. |
| Produkcija | Sarajevo (1996-1997.) |
| Napomena | Posebna zahvala svim učesnicima – građanima Sarajeva. |