Raspad Jugoslavije 1991-1999., mapa

Prikaz ratova 1991–1999. na samo jednoj stranici zahtijevao je izuzetno umijeće sažimanja složenih istorijskih procesa i njihovo prilagođavanje formatu štampane istorijske mape. Postići jasnoću i tačnost u ovom obliku predstavljalo je poseban izazov koji je uspješno prevaziđen zahvaljujući pažljivoj selekciji podataka i preciznoj vizualizaciji. Znajući da je rat imao drugačiji karakter ne samo u svakoj od država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, već i u pojedinim gradovima Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Kosova, odlučili smo grafički prikazati vrste rata u svakoj od ovih jedinica. Posebno važno je bilo objasniti da su četiri rata vođena na ovom teritoriju imala jedinstven okvir.

1980. godine, nakon smrti Josipa Broza Tita, ujedinitelja nove Jugoslavije, počeo je raspad najtolerantnije komunističke zemlje u Evropi.

Centar jugoslovenske drame se pomjerao, međunarodni i lokalni faktori se mijenjali, igrači nestajali sa scene i pojavljivali se novi... Samo je jedan sve vrijeme opstajao na sceni – Slobodan Milošević. Njegova ratna mašinerija nezaustavljivo je razarala tokom više od deset godina (njegova moć u Srbiji raste od 1987.). Jugoslovensku Narodnu Armiju, za koju su međunarodni i lokalni analitičari predvidjeli da bi mogla uništiti Jugoslaviju ukoliko ne dođe do demokratskih promjena, Slobodan Milošević je iskoristio za projekat stvaranja Velike Srbije, tako da izgleda da JNA interveniše u građanskom ratu, odnosno da Srbija ne može biti optužena da nepozvano interveniše. Slobodan Milošević je jednom rekao: "Granice uvek diktiraju najjači. Mi smatramo da je legitimno pravo Srba da žive u jednoj zemlji. To je početak i kraj. I ako treba da se borimo za to, Bog mi je svedok, mi ćemo se boriti!"

Rat je bio potreban kao mehanizam koji će preseljavati ljude i podijeliti cijelu državu. Etnički čisti regioni nisu bili posljedica, nego cilj rata. Isto važi za koncentracione logore, opsadu Sarajeva, masakre, genocid u Srebrenici, opsadu Vukovara, spaljena sela, razaranje Dubrovnika, uništavanje infrastrukture u gradovima, silovanje žena, razaranje kulturnih i istorijskih spomenika, rušenje vjerskih objekata, kolaps ekonomije, medijski rat, ubijanje i iseljavanje Albanaca na Kosovu…

Više o tome
Slobodan Milošević i njegov režim su na području bivše Jugoslavije uzrokovali i vodili četiri rata: 1991. u Sloveniji; 1991. u Hrvatskoj; 1992. u Bosni i Hercegovini; 1999. – Veliko finale na Kosovu i NATO udari na Srbiju.

Mapa Pad Jugoslavije 1991.-1999. je naš prilog dokumentovanju i arhiviranju događanja u bivšoj Jugoslaviji u tom periodu. Mapa je nastala metodom uspostavljanja lanca uzroka i posljedica. Kad je počela kriza na Kosovu, shvatili smo da je potrebno povezati sve događaje od 1991.-1999. i objasniti da sukob na Kosovu nije izolirani događaj nego posljedica ratova odigranih u periodu 1991.-1995. i okončanih Dejtonskim sporazumom. Posebnu pažnju smo posvetili razumijevanju različitih vrsta ratova vođenih u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH i na Kosovu i posebnim vrstama sukoba u različitim gradovima bivše Jugoslavije. Hronologiju pada Jugoslavije počinjemo Titovom smrću (1980.) iako smo bili svjesni da uzroci ovog sukoba sežu duboko u prošlost. Ova hronologija i dosije ratova u različitim gradovima Hrvatske i BiH naš su prilog dokumentaciji, istraživanju i konačnom sastavljanju slike o tome šta se stvarno događalo u bivšoj Jugoslaviji u periodu 1991.-1999.

Naznaka:
Svi ovi projekti su kasnije pokazali da je u stvaranju vrijednih priloga tumačenju i učenju o periodu 1991.-1999. u bivšoj Jugoslaviji ovaj metod ključ dokumentovanja događaja. Osim za lokalnu i globalnu edukaciju, ovaj projekat se takođe pokazuje vrijednim prilogom procesima istine i pomirenja, kao i procesu demokratizacije našeg poslijeratnog društva.