Opsada Sarajeva 1992-1996.
“Bili smo inovatori vlastitih metoda preživljavanja”
Makro priča #30: Ravnoteža
Makro priča #30 traži odgovor na pitanje na koji način su građani Sarajeva tokom četiri godine opsade u svojoj svakodnevnici uspostavljali ravnotežu u ekstremnim životnim okolnostima. Svako za sebe je, u skladu sa svojim mogućnostima i potrebama, stvarao okolnosti i osmišljavao aktivnosti zahvaljujući kojima su uspijevali, bar na kratko, da održe balans i privid normalnog života.
Mnoge aktivnosti koje ne služe isključivo bazičnom opstanku postale su potreba građana, a sve je pomagalo očuvanju mentalnog zdravlja. Bavili su se sportom, kada su okolnosti to dopuštale, slikali, pisali, čitali, izrađivali rukotvorine od raspoloživih materijala, učili strane jezike, odlazili na događaje iz oblasti kulture. Sve ove aktivnosti otvarale su vrata u drugi svijet i nudile prostor za uspostavu balansa različitim vrstama terora kojima su građani bili svakodnevno izloženi.
Iz dvije autorske studije u produkciji FAMA Metodologije "Ankete - Opstanak" i "Sarajevo LIFE Magazin" izabrali smo dio izjava građana Sarajeva o tome da li su posjećivali događaje iz oblasti kulture, te da li su organizovali ili prisustvovali nekim događajima u hodnicma zgrada u kojima su stanovali, što nije bilo neuobičajeno za to vrijeme.
U različitim dijelovima grada preživljavalo se pod različitim uslovima. 1996. godine smo shvatili da je vrijeme za ustanovljenje metodološkog toka provođenjem ankete u deset različitih dijelova grada. Sva anketna pitanja su se odnosila na iskustvo pod opsadom na svim nivoima preživljavanja. Ali htjeli smo da razvijemo veliku sliku. Stoga smo 4.637 anketa digitalizirali i na svako od postavljenih pitanja dobili instantan odgovor od svih učesnika. 4.637 odgovora se može smatrati dovoljno značajnim uzorkom da bi se učestali odgovori prihvatili kao pravilo. Tako smo na osnovu odgovora u anketama zaključili da su mnogi građani posjećivali događaje iz oblasti kulture (najčešći odgovor se odnosio na odlazak u pozorište ili kino), ali i da mnogi građani nisu imali vremena za to i da su bili zaokupljeni bazičnim preživljavanjem. U dijelu odgovora smo identificirali i one građane koji su isticali da nisu imali mentalnu snagu za odlazak na takva dešavanja.
Iako smo živjeli u opsadi, mi smo bili i posmatrači fenomena kraja jedne urbane civilizacije (što je bilo Sarajevo krajem 20. vijeka) i uspostavljanja nove civilizacije koja je sličila naučno-fantastičnim filmovima i ovovremenoj dokumentarnoj TV-seriji "Život poslije ljudi". Posmatrati ljude koji stvaraju iz vrlo ograničenih resursa, izloženi neprestajućem teroru, svedeni na pokretne mete – važno je iskustvo o ljudskoj prirodi. Htjeli smo saznati što više o mogućnostima ljudske prirode i uma koji djeluju slobodno uprkos svim ograničenjima date situacije. Iz bivšeg života smo poznavali američki magazin "LIFE" i statement Henri Luce, njegovog osnivača i vlasnika, koji je u dvadesetom vijeku otkrivao čitaocima skrivene i njima nepoznate stvari. To nas je motiviralo da LIFE prikažemo u našem izdanju, postavljajući ga usred opsade Sarajeva, grada tada tako izolovanog i udaljenog od cijelog svijeta. Danas je to antropološki dokument o jednom teškom vremenu i ljudskoj borbi da situaciju u kojoj su se našli pobijede umjesto da postanu njene žrtve.
FAMA Metodologija prezentira dio izjava građana Sarajeva iz studija "Opstanak - ankete" i "Sarajevo LIFE Magazin".
Ova studija ANKETE-OPSTANAK producirana ubrzo nakon rata, bila je prvo i do sada jedino veliko istraživanje javnog mnijenja koje dokumentuje svakodnevni život tokom opsade Sarajeva. Svjedočanstva 4.637 građana iz svih gradskih općina otkrila su matricu težine opstanka, domišljatosti i otpornosti. Obuhvatajući odgovore na 31 pitanje o dnevnim rutinama, inovacijama i mentalnoj izdržljivosti, digitalizirane ankete nude rijedak uvid u bazični opstanak. Ova studija produbljuje naše razumijevanje života pod opsadom kroz korelaciju odgovora prema dobi, spolu, profesiji i gradskoj lokaciji. U ovom poglavlju izdvajamo izjave građana Sarajeva o tome da li su prisustvovali događajima iz oblasti kulture koji su bili organizovani u gradu pod opsadom.
Mikro-distrikt
broj ispitanika: 531 (11.45% od ukupnog uzorka od 4,637)
© FAMA Kolekcija; 'Mapa opsade Sarajeva 1992-1996.'
Djeca su nekada organizovala priredbe za stanare.
Jednom sam otišla na pozorišnu predstavu i jednom na izložbu. Sve je bilo veoma mučno.
Ne, jer sam bio preokupiran vlastitim opstankom.
Koncert Joan Baez, Sarajevo 1992-1996. © FAMA Kolekcija - Arhiv fotografija 1992-1996. (Željko Puljić)
Slavili smo rođendane.
Nisam mogla ići na kulturne predstave, koje su organizovane (psihički nisam bila spremna za to).
Odlazila sam na ratne izložbe.
Mjuzikl "Kosa", Dragana Ilić, Sarajevo 1992-1996. © FAMA Kolekcija - Arhiv fotografija 1992-1996. (Željko Puljić)
Kada sam bila u mogućnosti otišla bih u Kamerni teatar.
Nisam posjećivala kulturne događaje u gradu (nije bilo vremena za to).
Gledao bih dječije predstave u haustoru.
Glumica Minka Muftić u pozorišnoj predstavi, Sarajevo 1992-1996. © FAMA Kolekcija - Arhiv fotografija 1992-1996.
Kada sam imao vremena išao sam na neke predstave koje su organizovali mlađi.
Kome je bilo do kulture?
Svirao sam gitaru sa nekom grupom koja se raspala, pa smo povremeno odlazili na koncerte.
Izložba "Svjedoci postojanja", Sarajevo 1992-1996. © FAMA Kolekcija - Arhiv fotografija 1992-1996. (Željko Puljić)
Vodio sam djecu u pozorište, ponekad.
Vrlo često smo se skupljali i pjevali, tako nam je bilo lakše. Na kulturne manifestacije nisam odlazio.
Nisam imao vremena za kulturu.
Ova antropološka studija Otpornost u formi anketa, redizajn slavnog američkog magazina "LIFE" (koji se bavio istraživanjem i dokumentovanjem novog, nepoznatog i iznad svega sociološki važnog za svijet u cjelini), napravljena je tokom 1995. godine, za vrijeme opsade Sarajeva. Intelektualci i umjetnici grada pod opsadom odgovarali su na vječna pitanja dobra i zla, nade i smrti, ljubavi i opstanka u teškim vremenima. Njihovi odgovori predstavljaju nadu za čovječanstvo i specijalnu studiju o mentalnom zdravlju pojedinaca izloženih višegodišnjem teroru. Redizajniran u duhu originalnog američkog magazina “LIFE”, "Sarajevo LIFE Magazin" predstavlja antropološku i kulturološku studiju individualne otpornosti i preživljavanja u opsadi. 87 sarajevskih umjetnika, akademika, muzičara, arhitekata, pisaca i glumaca odgovorilo je kroz modu, teatar, umjetnost, dizajn i književnost na univerzalna humanistička pitanja o životu pod opsadom. Magazin je istovremeno i studija o tome kako su kreativnost i inovativnost postali alati izgradnje otpora u suočavanju s nemogućim okolnostima, u kojima je nenormalno postalo normalno.
Iako pod stresom ili baš zato, građani Sarajeva se tokom opsade grada nisu bavili isključivo preživljavanjem, već su nastojali, svako za sebe, da pronađu aktivnosti kojima bi se mogli posvetiti u toj mjeri da one postanu ravnoteža iskustvu stalne izloženosti teroru i smrti, te da na taj način očuvaju svoje mentalno zdravlje. U ovom poglavlju predstavljamo neke od odgovora kulturnjaka iz "Sarajevo LIFE Magazina" na pitanje koji je njihov recept za očuvanje mentalnog zdravlja.
Radi ono što voliš.
Svijest o tajanstvenoj prolaznosti svega.
Rad.
Stoicizam.
Živi u Sarajevu!
Rad, rad i ništa do rad.
© FAMA Kolekcija; Govorna historija: 'Opsada Sarajeva 1992-1996.'
"Imali smo jedne molerske lotre i kada smo palili tog biciklistu i tog letača i tog skakača, koji je bio obložen papirom i dobio sam jednu masu, napalm masu, koju smo premazali preko tog papira da to bolje bukne. I kolege koje su mi pomagali, to je Karić Šefik, to je Boro Žuža, koji je sad trenutno negdje na drugom mjestu. Te lotre su u stvari podigle tog biciklistu, tu vatru. Vatra i voda su se je sjedinile i taj i taj vazduh. Neka tri čudna svijeta. A mi smo ustvari ostali na ovom svom svijetu." - Enes Sivac, kipar
FAMA Kolekcija, Sarajevo “LIFE” magazin, © FAMA Kolekcija - Arhiv fotografija 1992-1996. (Milomir Kovačević)
Radite što više možete.
FAMA Kolekcija, Sarajevo “LIFE” magazin, © FAMA Kolekcija - Arhiv fotografija 1992-1996. (Milomir Kovačević)
Uživaj u svemu i ne gledaj unazad.
FAMA Kolekcija, Sarajevo “LIFE” magazin, © FAMA Kolekcija - Arhiv fotografija 1992-1996. (Milomir Kovačević)
Ustati rano.
FAMA Kolekcija, Sarajevo “LIFE” magazin, © FAMA Kolekcija - Arhiv fotografija 1992-1996. (Milomir Kovačević)
Obično je kasno kada pronađeš recept.
FAMA Kolekcija, Sarajevo “LIFE” magazin, © FAMA Kolekcija - Arhiv fotografija 1992-1996. (Milomir Kovačević)
Nosi deset petolitarskih kanistera od Pivare svaki dan, ako je moguće dva puta dnevno. Uspjeh zagarantovan.
FAMA Kolekcija, Sarajevo “LIFE” magazin, © FAMA Kolekcija - Arhiv fotografija 1992-1996. (Milomir Kovačević)
Mnogo teškog rada.
FAMA Kolekcija, Sarajevo “LIFE” magazin, © FAMA Kolekcija - Arhiv fotografija 1992-1996. (Milomir Kovačević)
Ne pravite kompromise. Držite se donesenih odluka, bez obzira kako bilo bolno i teško.
FAMA Kolekcija, Sarajevo “LIFE” magazin, © FAMA Kolekcija - Arhiv fotografija 1992-1996. (Milomir Kovačević)
Čovjek mora biti malo lud ili malo ekscentričan. Mora biti u svom sopstvenom svijetu s vremena na vrijeme, ali ne treba ostati tamo. Moraš se smijati što više možeš, čak i nasilu.
FAMA Kolekcija, Sarajevo “LIFE” magazin, © FAMA Kolekcija - Arhiv fotografija 1992-1996. (Milomir Kovačević)
Budite aktivni.
FAMA Kolekcija, Sarajevo “LIFE” magazin, © FAMA Kolekcija - Arhiv fotografija 1992-1996. (Milomir Kovačević)
Rad i umjetnost.
Dugo se smatralo da samo velikim umovima i posebno talentiranim ljudima pripada kreativnost. Ovo istraživanje opskrbilo nas je nebrojenim primjerima da u limitiranim uslovima kreativnost pripada svakom pojedincu kao bazična potreba za egzistencijalno i mentalno preživljavanje.
Malo lične kreativnosti.