3.2. Preokret u politici SAD-a prema BiH | Dejtonski mirovni sporazum

3.2.

Preokret u politici SAD-a prema BiH

16.07. – 19.08.1995.

Bijela kuća

„Procjenjuje se da je više od 100.000 ljudi ubijeno, a dva miliona ljudi, više od polovine stanovništva, bilo je prisiljeno napustiti svoje domove. Rat u Bosni i Hercegovini smatran je najvećim kolektivnim sigurnosnim neuspjehom Zapada [u Evropi] od 1930-ih godina. Više od 30 prekida vatre je propalo, a nekoliko mirovnih prijedloga je odbijeno u Bosni prije Dejtonskog mirovnog sporazuma.

U vrijeme kada smo započeli našu šatl-diplomatiju, niko u Washingtonu nije zamišljao da će diplomatski napor biti popraćen kampanjom NATO bombardiranja. To je bio rezultat dva događaja koja su se desila u prvih nekoliko dana našeg putovanja: smrt trojice od pet članova mog prvobitnog pregovaračkog tima na planini Igman 19. augusta — Boba Frasurea, Joea Kruzela i Nelsona Drewa — i granatiranje sarajevske tržnice devet dana kasnije. Ova dva događaja su uzdrmala administraciju i promijenila, na neopipljive načine, Washingtonov osjećaj osobne upletenosti u rat. Nakon sprovoda, predsjednik Clinton me odmah poslao natrag na Balkan s novim timom.

Predsjednik Clinton je odlučio o strategiji i okupio američki pregovarački tim na čelu s ambasadorom Richardom Holbrookeom. Tim – uključujući general-pukovnika Clarka, Rosemarie Pauli, Boba Frasurea, Joea Kruzela i Nelsona Drewa – odletio je na Balkan kako bi započeo pregovore za koje smo se nadali da će okončati rat.”

(Izvodi iz knjige Richarda Holbrookea „Završiti rat“)