3. Prekretnica | Dejtonski mirovni sporazum

3.

Prekretnica

Ljeto 1995.

„Iako su Sjedinjene Države posmatrale balkanske ratove kao evropski problem, Washington ipak odlučuje da sredinom 1995. godine pokrene posljednje intenzivne pregovore. Predsjednik Clinton odredio je strategiju i imenovao američki pregovarački tim predvođen ambasadorom Richardom Holbrookeom. S rasporedom putovanja koji se mijenjao svakih nekoliko sati, kretali smo se Evropom tako nepredvidivo da u Washingtonu često nisu znali gdje smo, pri tome imajući na umu bombradovanje i činjenicu da smo sada išli na sve ili ništa.

Početkom 1995. godine suočili smo se sa izmijenjenom situacijom na terenu. Prvo, hrvatske snage – potpomognute programom obuke i opremanja koji su podupirale SAD – preuzele su dio teritorija koji su zauzele lokalne srpske snage uz podršku Beograda. Drugo, diplomatski napori SAD-a počeli su stvarati podjele između beogradskog režima, koji je želio izmaći [međunarodnim] sankcijama, i bosanskih Srba. A treće – u zabrinjavajućem razvoju događaja – mirovna misija UN-a ne bi preživjela još jednu bosansku zimu. Bili smo suočeni s mogućnošću da američke trupe moraju ući u Bosnu kako bi pomogle mirovnim snagama da napuste zemlju - što bi značilo da ljudi u Bosni ostaju bez ikakve međunarodne prisutnosti.”

(Izvodi iz knjige Richarda Holbrookea „Završiti rat“)