'Hronologija opsade Sarajeva' 1992.-1996.


Godina proizvodnje
1996. – 1997.
MJESTO PROIZVODNJE
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Originalni format
Hronologija (tekst)
Jezik
bosanski
Tema
Opsada Sarajeva 1992.-1996.: hronologija događaja
Period istraživanja
mart 1992. – mart 1996.
Pokrivenost/doseg
globalni
Opis
Na osnovu članaka svakodnevno objavljivanih u sarajevskom Oslobođenju (1992.-1996.) te svjetskim štampanim i elektronskim medijima i izvještajima UN-a, kao i intervjuima i anketama provedenim među građanima Sarajeva, sastavljana je detaljna hronologija opade Sarajeva. Cilj je bio da se po mjesecima i danima zabilježe, naglase i kontekstualiziraju najvažniji događaji u toku opsade Sarajeva – na političkom, vojnom, diplomatskom, ekonomskom, kulturnom, ličnom i ekzistencijalnom nivou. Ovaj dokument se smatra najobuhvatnijom hronologijom opsade Sarajeva ove vrste. Njegov značaj naglašava i činjenica da je hronologija ustanovljena relativno brzo nakon prestanka opsade – što znači da su uspomene zabilježene dok su još bile svježe.
Izdavač
FAMA

FAMA TIM

Izvršna urednica
Suada Kapić
IstraŽivaČi i prireĐivaČi
Nihad Kreševljaković, Sead Kreševljaković
Voditeljica projekta
Lejla Pašović
Saradnice
Jelena Lovrić, Maja Razović, Dženana Karup, Vildana Selimbegović
Procesiranje podataka
Lejla Hasanbegović, Sanja Mizić, Marina Banić, Dajana Gurda, Dženana Samouk
Autorska prava
© FAMA International

Metodologija

Sve one koji posmatraju, uočavaju, upućuju i objašnjavaju mogućnost masovnog uticaja čini svojevrsnom elitom. Ali pogrešnim metodama i nečistim porivima masovni uticaj vremenom može izazvati katastrofalne posljedice. FAMA, prva nezavisna multimedijalna kompanija u bivšoj Jugoslaviji, osnovana je s punom sviješću o osjetljivosti područja u koje ulazimo. Na početku raspada Jugoslavije znali smo da će dokumenati svih vrsta i formata ostati da odlučuju o sudbinama onovremenih i svih budućih generacija. Stoga smo, slijedeći lične principe, odlučili da koristimo metodologiju činjenica, govorne istorije, dokumentovanog dokumenta. Zahvaljujući jedinstvenom talentu za uvid u veliku sliku, razvili smo metodu koja u nekoliko faza omogućuje da se 'očigledno učini vidljivim'.

Faza 1
Uvid. Događaje posmatrati otvorenog uma, s pozicije posmatrača a ne učesnika, registrovati postojeće elemente posmatranog fenomena i potom ih uvezati, uočiti rane znake nastajućeg dominantnog trenda koji će pokrenuti novi proces uzroka i posljedica.

Faza 2
Govorna istorija. Istraživanje nastaviti putem govorne istorije: svaki učesnik posmatranog događaja govori o onom dijelu u kom je sam učestvovao, ne dajući komentare u vezi s drugim učesnicima. Postojeći elementi se snimaju u foto/video formatu.

Faza 3
Strukturiranje istraživanja. Utvrđene činjenice i dokumentovane dokumente o određenom događaju, periodu ili fenomenu složiti u adekvatnu strukturu kojom se znanje o tom događaju, periodu ili fenomenu publici prenosi u njima prihvatljivom formatu. Izostaviti svako upućivanje na zaključak. Čitaocu, gledaocu, učeniku, istraživaču... prepušta se da sami izvode zaključke na osnovu datog formata.

Faza 4
Formatiranje istraživanja. Strukturu pretvoriti u popularni format za masovnu upotrebu (mape, albumi, filmovi, enciklopedija).

Faza 5
Kreiranje edukacijskog paketa. Izučavanje perioda 1991.-1999. je naš jedini prilog njegovom tumačenju: formirali smo edukacijski paket čiji pojedini dijelovi služe za različite stepene edukacije.

Opsada Sarajeva: Hronologija 1992.-1996.

Bilo nam je jasno da deblokada Sarajeva znači ulazak u novu fazu: transfer iskustva u znanje. Počeli smo istraživati metodologije artikulacije materijala dokumentovanih tokom opsade i smislenog strukturiranja činjenica. Svaki od projekata nastalih između 1996. i 2010. zahtijevao je poseban metod strukturiranja podataka i pronalaženje formata primjerenog transferu znanja na različitim nivoima edukacije. Morali smo krenuti od samog početka, a Hronologija opsade je bila neprocjenjiva platforma za uspostavljanje primjerenog okvira cijelog projekta (koji završava uspostavljanjem virtualne FAMA-kolekcije i Muzeja opsade Sarajeva).

O projektu

U martu 1996. smo nakon mirne reintegracije Sarajeva započeli arhiviranje i dokumentovanje iskustava opsade Sarajeva u periodu 1992.-1996. Osnovni cilj projekta je bio uspostavljanje Hronologije dnevnih događanja u periodu mart 1992. – mart 1996.

Projekat je kao glavne izvore koristio novinske arhive (1992.-1996.) lokalnog dnevnog lista Oslobođenje (štampanog u opsjednutom Sarajevu), te arhive New York Timesa, Washington Posta, BBCa, CNNa, Radio Francea International, Independenta, Financial Timesa, kao i izvještaje UN-a iz opsjednutog grada, te ankete i intervjue s građanima Sarajeva.

Hronologija toka opsade je poslužila i kao platforma za razvoj projekta Govorne istorije Opsada Sarajeva 1992.-1996. Prateći događaje iz Hronologije, pozivali smo njihove učesnike da iznesu svoja svjedočenja o onome što su preživjeli i događajima u kojima su učestvovali.

Na taj način je Hronologija stvorila živu sliku događanja tokom četverogodišnje opsade kroz različite teme, od egzistencijalnih do kulturnih fenomena opstanka, usput oslikavajući i političko-vojnu ulogu domaćih i međunarodnih institucija.

Svi ovi projekti su kasnije pokazali da je u stvaranju vrijednih priloga tumačenju i učenju o periodu 1991.-1999. u bivšoj Jugoslaviji ovaj metod ključ dokumentovanja događaja. Osim za lokalnu i globalnu edukaciju, ovaj projekat se takođe pokazuje vrijednim prilogom procesima istine i pomirenja, kao i procesu demokratizacije našeg poslijeratnog društva.